Cijene zlata pale su u ponedjeljak nakon što je nagli porast cijena energenata potaknuo strah od inflacije i umanjio očekivanja o smanjenju kamatnih stopa američke središnje banke (Fed). Novi napadi Huta na Izrael dodatno su zakomplicirali situaciju na Bliskom istoku i gurnuli cijenu nafte na rekordne razine.

turbulentna vremena

Zlato doživjelo najveći tjedni pad još od 1983. godine

Cijena zlata pala je u ponedjeljak za 0,6 posto, spustivši se na 4.466,99 dolara po unci, dok su terminski ugovori za travanj pali za isti postotak na 4.496,30 dolara. Ovaj pad dio je šireg trenda u ožujku, tijekom kojeg je zlato izgubilo više od 15 posto vrijednosti – najoštriji mjesečni pad od listopada 2008. godine. Glavni razlog je jačanje američkog dolara, koji je ojačao za više od dva posto od početka američko-izraelskog sukoba s Iranom, izvještava Reuters.

Nicholas Frappell, globalni voditelj institucionalnih tržišta u ABC Refineryju, objašnjava: „Šira makroekonomska slika iza slabog učinka zlata je promjena očekivanja kamatnih stopa. Dolar profitira, a prognoza za zlato ovisila je o očekivanjima da će Fed smanjiti referentnu stopu, što sada djeluje protiv plemenitog metala.” Trgovci sada vide vrlo male šanse za smanjenje kamatnih stopa u SAD-u ove godine, jer više cijene energenata prijete poticati inflaciju i ograničiti prostor za monetarno popuštanje.

Iako inflacija obično povećava privlačnost zlata kao zaštite od gubitka vrijednosti, povišene kamate smanjuju potražnju za metalima koji ne donose prinos. Situaciju dodatno komplicira eskalacija sukoba na Bliskom istoku. Cijena nafte Brent skočila je iznad 115 dolara po barelu nakon što su jemenski Huti napali Izrael, šireći rat i pojačavajući zabrinutost zbog inflacije. U ožujku je cijena nafte porasla gotovo 60 posto, što je rekordan mjesečni rast.

Američki predsjednik Donald Trump dodatno je zaoštrio retoriku izjavom da želi „uzeti naftu u Iranu”, spominjući moguće zauzimanje izvoznog terminala Kharg. Zatvaranje Hormuškog tjesnaca dodatno opterećuje globalna tržišta i opskrbne lance, povećavajući strah od stagflacije – kombinacije slabog rasta i visoke inflacije.

Neizvjesnost na tržištima

Frappell dodaje: „Kretanje cijene zlata prošlog tjedna sugeriralo je mogući preokret padova, ali za potvrdu treba pratiti daljnja kretanja. Brzi protok udarnih vijesti znači visoku volatilnost.”

U takvom okruženju trpe i drugi plemeniti metali:

• Srebro palo za 1,3 posto na 68,67 dolara po unci
• Platina porasla 0,3 posto na 1.868,11 dolara
• Paladij porastao 1 posto, dosegnuvši 1.391 dolar

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem