Dugih 18 godina Europa nije bila suočena s tako opasnim manjkovima državnih blagajni kakvi su zabilježeni uslijed pogubne korona krize.

Podaci Eurostata pokazuju da je proračunski deficit na razini EU-a i eurozone u drugom ovogodišnjem kvartalu nabujao na najvišu u razinu od 2002. godine, pa je od travnja do lipnja u Uniji, prema sezonski prilagođenim podacima, skočio na 11,4 posto naspram 2,6% koliko je iznosio u prvom tromjesečju.

U eurozoni dosegnuo je i višu razinu – 11,6 posto naspram 2,5 posto iz prvog kvartala. Razina deficita i njegovo povećanje najveći su od početka vremenskog niza 2002. godine, navode u Eurostatu.

Deficit u svim zemljama EU-a

Niti jedna zemlja Unije nije izbjegla potonuće u fiskalni manjak prema sezonski prilagođenim podacima.

Najveći je bio u Poljskoj, gdje je iznosio gotovo 20 posto.

Slijede Austrija i Slovenija sa 17,3 odnosno 15,8 posto.Najmanji je bio u Danskoj, gdje je iznosio 3,5 posto. Sezonski prilagođeni podaci za Hrvatsku nisu bili dostupni.

Prema sezonski neprilagođenim podacima proračunski deficit iznosio je u drugom tromjesečju 11,7 posto i bio je blizu prosjeka EU-a i eurozone gdje je iznosio 11 odnosno 11,4 posto.

Najveći je deficit prema sezonski neprilagođenim podacima bilježila Španjolska, od 24,6 posto, a najmanji Latvija, od 2,6 posto.

Turobni rast

Ništa vedriju sliku ne ocrtava ni statistika razine zaduženosti u Uniji i zoni zajedničke europske valute. Drugi, mučni kvartal doveo je, razumljivo, i do eksplozije javnog duga zbog pojačanih potreba zemalja za financiranjem mjera namijenjenih ublažavanju posljedice pandemije.

“Na razini Europske unije javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u drugom tromjesečju na 87,7 posto, sa 79,4 posto u prva tri mjeseca. U eurozoni poskočio je s 86,3 na 95,1 posto”, stoji u Eurostatovu izvješću.

Njegovi analitičari napominju kako je u od travnja do lipnja u potpunosti došla do izražaja pojačana potreba zemalja za financiranjem kako bi se suzbilo širenje pandemije koronavirusa i ublažile ekonomske posljedice mjera zatvaranja.

Udio javnog duga u BDP-u naglo je, dodaju, porastao zbog snažnog povećanja javnog duga i pada BDP-a, ističu europski statističari. Najviši javni dug, mjeren udjelom u BDP-u, imala je Grčka (187,4 posto). Slijedi Portugal sa 126,1%, Belgija sa 115,3% i Francuska sa 114,1.

U Hrvatskoj je bruto dug opće države iskazan udjelom u BDP-u prema provizornim procjenama Eurostata na kraju drugog tromjesečja iznosio 85,3 posto odnosno 329,6 milijardi kuna. Na kraju prvog tromjesečja iznosio je 74,3% odnosno 298,8 milijardi kuna.