Na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak banke su od ponuđenih 200 milijuna upisale manje od 50 mil. kuna. Prethodna aukcija prošla je još gore: banke su je u potpunosti ignorirale, a država je od 400 mil. kuna koliko se nadala prikupiti uspjela prodati samo 50 mil. kuna zapisa.

“Loš odaziv na aukciju trezorskih zapisa bio je očekivan”, kaže Zdeslav Šantić iz Raiffeisen Consultinga. Objašnjava da upravo od četvrtka 9. listopada vrijede nova pravila Hrvatske narodne banke (HNB) kojima su povećani zahtjevi za likvidnošću, i to, procjenjuje se, za 2,2 mlrd. kuna na razini bankarskog sustava. Novim pravilima, prema kojima se gotovina u blagajnama banaka više neće priznavati za dio kunskog dijela pričuve, nego će banke taj dio morati posebno prikupiti, “stvorio se golem pritisak za dodatna sredstva što je dovelo do snažnog rasta kamata na novčanom tržištu. ZIBOR (kamatna stopa na prekonoćne pozajmice na domaćem tržištu novca) skočila je s ljetnih 2,6%, na više od 9% što pokazuje kolika je doza napetosti”, kaže Šantić. U posljednjoj repo aukciji HNB je u financijski sustav ubrizgao dodatnih 4,9 mlrd. kuna što je rekordan iznos potražnje banaka ove godine. “Putem repo aukcija likvidnost sustava se povećala za dodatnih tri milijarde kuna, a tjedni dug države smanjen je za 226 milijuna kuna”, kaže Šantić, no upozorava da se ne može reći kako je likvidnost zadovoljavajuća uz visoke kamatne stope. Na likvidnost utječu repo aukcije HNB-a, aukcije trezorskih zapisa te gotovi novac u opticaju. Aukcijama zapisa država prikuplja novac kako bi osigurala likvidnost proračuna, a banke u posljednje vrijeme nisu sklone posuđivati novac državi jer ga čuvaju kako bi zadovoljile mjere HNB. Unatoč slabom odazivu na aukcije trezorskih zapisa analitičari ne smatraju da bi likvidnost proračuna mogla biti ugrožena. “Država i HNB se dogovaraju u kreiranju likvidnosti“, zaključuje Šantić.