Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Zbog hipotekarne krize Citigroup ima gubitke od 24 milijarde dolara

Autor: Stanko Borić
15. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

U potrazi za svježim kapitalom Citigroup se okrenuo Bliskom istoku, točnije Kuvajtu

Prema navodima na web stranici američke televizijske kompanije CNBC, najveća američka banka Citigroup mogla bi imati čak 24 milijarde dolara otpisa te otpustiti čak 20.000 radnika u sklopu plana rezanja troškova i povećanja kapitala. Izvješće kaže kako bi taj plan trebao biti obznanjen tijekom današnjeg dana kada će se objaviti rezultati poslovanja banke u četvrtom kvartalu. Očekuje se kako će Citigroupovi rezultati pokazati velik gubitak te da će uprava banke najaviti velika otpuštanja. Mnogi analitičari predviđaju kako će ta banka smanjiti ili suspendirati isplatu dividendi. U potrazi za svježim kapitalom Citigroup se okrenuo i prema Bliskom istoku, točnije Kuvajtu. Naime, Kuvajtska investicijska agencija (KIA) jedan je od potencijalnih investitora u Citigroup i Merrill Lynch, za koji se također očekuje kako će obznaniti otpis novih 10-20 milijardi dolara vezanih uz investicije u sekundarne hipoeteke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Pomoć iz Kuvajta
Prema pisanju svjetskih medija, KIA bi Merrill Lynchu trebala osigurati četiri milijarde dolara. Taj fond pod kontrolom kuvajtske države također bi trebao osigurati tri od ukupno 15 milijardi dolara novoga kapitala za Citigroup, koje namjerava prikupiti novi glavni izvršni direktor te banke Vikram Pandit. Od ostalih ulagača spominju se Kinezi čiji bi fondovi i banke kolektivno prikupili devet milijardi dolara za najveću američku banku. Inače, prošloga je mjeseca Merrill Lynch sklopio dogovor o investiranju 5,2 milijarde dolara od singapurskog državnog fonda Temaseka te s američkom tvrtkom Davis Selected Advisors koja je investirala 1,2 milijarde dolara. Prošloga studenog Investicijska agencija Abu Dhabija dala je ulagačku injekciju od 7,5 milijardi dolara Citigroupu, za što su dobili 4,9 posto udjela u banci. Također je kompanija China Investment Corporation uložila pet milijardi dolara u Morgan Stanley, a zauzvrat su dobili 9,9 posto udjela te financijske kompanije. Vodstvo KIA-e nije željelo potvrditi medijske napise, prenosi Reuters. Inače, ta agencija upravlja ekstra profitom te četvrte najveće izvoznice nafte na Bliskome istoku, a prema službenim podacima krajem prošloga ožujka KIA je menadžirala imovinom vrijednom čak 213 milijardi dolara. Svjetska kriza kreditnog tržišta zabrinula je europske glavešine koji razmišljaju na koji način izmijeniti europska regulatorna pravila i strukture, a da se izmjenama uspješno odgovori na krizu.

Prema navodima na web stranici američke televizijske kompanije CNBC, najveća američka banka Citigroup mogla bi imati čak 24 milijarde dolara otpisa te otpustiti čak 20.000 radnika u sklopu plana rezanja troškova i povećanja kapitala. Izvješće kaže kako bi taj plan trebao biti obznanjen tijekom današnjeg dana kada će se objaviti rezultati poslovanja banke u četvrtom kvartalu. Očekuje se kako će Citigroupovi rezultati pokazati velik gubitak te da će uprava banke najaviti velika otpuštanja. Mnogi analitičari predviđaju kako će ta banka smanjiti ili suspendirati isplatu dividendi. U potrazi za svježim kapitalom Citigroup se okrenuo i prema Bliskom istoku, točnije Kuvajtu. Naime, Kuvajtska investicijska agencija (KIA) jedan je od potencijalnih investitora u Citigroup i Merrill Lynch, za koji se također očekuje kako će obznaniti otpis novih 10-20 milijardi dolara vezanih uz investicije u sekundarne hipoeteke.

Pomoć iz Kuvajta
Prema pisanju svjetskih medija, KIA bi Merrill Lynchu trebala osigurati četiri milijarde dolara. Taj fond pod kontrolom kuvajtske države također bi trebao osigurati tri od ukupno 15 milijardi dolara novoga kapitala za Citigroup, koje namjerava prikupiti novi glavni izvršni direktor te banke Vikram Pandit. Od ostalih ulagača spominju se Kinezi čiji bi fondovi i banke kolektivno prikupili devet milijardi dolara za najveću američku banku. Inače, prošloga je mjeseca Merrill Lynch sklopio dogovor o investiranju 5,2 milijarde dolara od singapurskog državnog fonda Temaseka te s američkom tvrtkom Davis Selected Advisors koja je investirala 1,2 milijarde dolara. Prošloga studenog Investicijska agencija Abu Dhabija dala je ulagačku injekciju od 7,5 milijardi dolara Citigroupu, za što su dobili 4,9 posto udjela u banci. Također je kompanija China Investment Corporation uložila pet milijardi dolara u Morgan Stanley, a zauzvrat su dobili 9,9 posto udjela te financijske kompanije. Vodstvo KIA-e nije željelo potvrditi medijske napise, prenosi Reuters. Inače, ta agencija upravlja ekstra profitom te četvrte najveće izvoznice nafte na Bliskome istoku, a prema službenim podacima krajem prošloga ožujka KIA je menadžirala imovinom vrijednom čak 213 milijardi dolara. Svjetska kriza kreditnog tržišta zabrinula je europske glavešine koji razmišljaju na koji način izmijeniti europska regulatorna pravila i strukture, a da se izmjenama uspješno odgovori na krizu.

Ishitrene reakcije
U administraciji Europske unije postoji mišljenje kako je regulacija zakazala i “da nešto mora biti napravljeno” kako bi se spriječilo ponavljanje krize. Osim toga političari i regulatori u sjedištu Unije u Bruxellesu i najvećim europskim ekonomijama ne mogu se složiti oko krivca, odnosno uzroka krize, opsega šteta, kao ni koja bi bila sredstva za ublažavanje problema. “Bila bi velika pogreška kada bi se žurilo s idejama za nova regulatorna pravila. Ishitrene reakcije koje prelamaju stvari preko koljena tijekom neke krize pokažu se krivima u 99 od 100 slučajeva”, kazao je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Charlie McCreevy prošloga rujna, odnosno u razdoblju kada je kriza već trajala mjesec dana. Tijekom protekle dvije godine pogledi europskih političara na ugroze financijskoj stabilnosti su se mijenjali. U početku se pazilo na hedge fondove, pa su zatim na red došle privatne equity kompanije i neograničeni fondovi, potom agencije za kreditna tržišta i na kraju tzv. SIV fondovi, odnosno fondovi povezani s bankama koji su kupovali složene “pakete” dugovanja osigurana niskovrijednim američki hipotekama. I dok su se tako izmjenjivali navodni krivci za krah, svi su zaboravili na financijske institucije i njihove probleme. “Zapravo nitko nije ispravno anticipirao da su komercijalne banke slaba karika u sustavu. Druge financijske institucije, prije svega hedge fondovi, bili su pogodniji kandidati”, kazao je Ignazio Visco, zamjenik generalnog direktora središnje talijanske banke.

Zbog krize i američki odvjetnici dobivaju otkaze

Jedna od najprofitabilnijih američkih odvjetničkih tvrtki najavila je otpuštanje 35 odvjetnika, što su prvi znaci da se nestabilnost kreditne krize prenijela i na profesiju inače relativno stabilnu na ekonomske poteškoće. Tvrtka Cadwalader, Wickersham & Taft, otpustit će 35 odvjetnika, što čini oko pet posto ukupnog broja zaposlenih odvjetnika zbog, kako kažu, “neočekivane i stalne promjenjivosti” na financijskom tržištu. Također 20 odvjetnika je premješteno u sektore poslovanja manje pogođene posljednjim tržišnim zbivanjima. U tvrtki poručuju kako se promjene odnose samo na njihove američke urede, dok bi londonski ured sa 67 odvjetnika ostao nedirnut.




Autor: Stanko Borić
15. siječanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close