Da smo u “običnoj” recesiji, set ekonomskih pokazatelja koje je jučer objavio Državni zavod za statistiku – od onih o prometu maloprodaje i uslužnih djelatnosti do industrijske proizvodnje – zacijelo bi bio iščitan kao naznaka nešto povoljnijih trendova u gospodarstvu. U trgovini je, naime, uz mjesečni rast prometa u listopadu usporen realni godišnji pad, dok je u industriji prvi put od studenog 2019. prekinut niz negativnih godišnjih stopa obujma proizvodnje. Kako je u ishodištu današnje recesije pandemija, a pogoršanje epidemiološke slike dovelo je do novih ograničenja rada i kretanja, najnovije statističke pokazatelje DZS-a uglavnom prate opaske kako je realno očekivati da će već mjesečne objave za studeni i prosinac opet donijeti pogoršanje.

Iz plusa u minus

To je svakako izgledno kad je posrijedi, primjerice, trgovina na malo. Na mjesečnoj razini maloprodajni je promet (sezonski i kalendarski prilagođeno) nakon rujanskog rasta za 1,8 posto u listopadu realno porastao 5,4 posto. Iako na godišnjoj razini pad prometa od trgovine na malo traje već osam mjeseci, listopad je bio drugi mjesec zaredom u kojemu je zabilježeno usporavanje realnog pada. U rujnu je ta stopa bila -7,3 posto, dok je u listopadu svedena na -2,5%, odnosno na najmanji “minus” na godišnjoj razini od ožujka. Time je kumulativni pad maloprodajnog prometa u 10 mjeseci ove godine ublažen na 6,5 posto. Na mjesečnoj razini, najizraženiji rast u listopadu zabilježen je u trgovini na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima (+7,7 posto), dok je kod trgovine neprehrambenim proizvodima on bio znatno skromnijih 4,8 posto. Istodobno, na godišnjoj razini trgovina na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima realno je po prometu bila slabija 0,2% nego u istom mjesecu prošle godine, dok je kod “neprehrane” ostvaren rast prometa od 2,2 posto.

Prema izvornim podacima, godišnji porast u listopadu je ostvarilo šest trgovačkih struka, a među njima je nominalno najveće povećanje ostvareno u trgovini na malo internetom ili poštom (18,2%) te ljekarnama, medicinskim i toaletnim proizvodima.

Iako će ovih dana uvedene oštrije epidemiološke mjere najizravnije pogoditi sektor usluga, teško da će one proći bez odraza na raspoloženje i optimizam potrošača općenito. Kad je posrijedi trgovina, realno je očekivati da će se utjecaj na potrošnju građana u prvom redu očitovati u padu prodaje luksuznih proizvoda. U svakom slučaju, veći pad prometa izvjestan je u uslužnim djelatnostima koje su, pak, prema jučer objavljenim podacima DZS-a, u rujnu ukupno zabilježile 10,5-postotni pad na godišnjoj razini. Uz putničke agencije, turoperatore i usluge smještaja koje bilježe daleko najveći pad (85 odnosno 74% iznadprosječan godišnji pad prometa u listopadu su imali i ugostitelji (djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića s -38%), dok su u odnosu na lanjski listopad bolji promet ostvarile arhitektonske djelatnosti i inženjerstvo (+6,2%), djelatnosti povezane s računalnim programiranjem (+7,3%) te one iz kategorije Promidžbe i istraživanja tržišta (+0,8%).

Godišnji pad 3,9%

Kad je riječ o industriji, podaci za listopad pokazuju da je obujam proizvodnje (kalendarski prilagođeno) napokon pokazao rast i u međugodišnjim usporedbama, i to 2,8%. Neznatno više porasla je proizvodnja i na mjesečnoj razini. Time je ukupna industrija ublažila ovogodišnji pad; s krajem listopada on je sveden na 3,9% posto u odnosu na prvih 10 mjeseci prošle godine. Prema glavnim industrijskim grupacijama, listopadskom rastu u odnosu na isti lanjski mjesec pridonijeli su ponajprije Kapitalni proizvodi s gotovo 8% većim obujmom proizvodnje te kategorija Intermedijarnih proizvoda čija je proizvodnja povećana i nešto više (8,6%). Nasuprot tome, kod proizvoda za široku potrošnju bilježi se pad (7,7% trajni i 2,9% netrajni), a pad obujma, i to za nepunih dva posto, ostvaren je i u proizvodnji energije.

I u prerađivačkoj industriji, koja čini četiri petine ukupne, tijekom listopada je zaustavljen niz negativnih godišnjih stopa. Njena je ukupna proizvodnja porasla 2,9 posto, što je kumulativni pad u 2020. ublažilo na 4,5 posto. Ponovno se godišnjom stopom rastom istaknula proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (+23,8%) godišnje, a tek nešto manji porast, 23,6 posto, ostvaren je u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda. Istodobno je udjelom najveći segment, prehrambena industrija, u odnosu na lanjski listopad imala 0,9 manji volumen proizvodnje, što je ublažilo desetomjesečni rezultat na “minus” 2,2 posto. Analitičari RBA i za industriju očekuju da će listopadski povratak u pozitivno područje biti kratkog daha. “Kontrakcija domaće potražnje kao i niži izvoz robe i do kraja godine nepovoljno će se odražavati na kretanje industrijske proizvodnje”, kažu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja