Nakon jednodnevnog naglog jačanja početkom 2015. godine, tijekom kojeg je švicarski franak postao jači od eura i uzrokovao probleme stotinama tisuća ljudi zaduženim u toj valuti diljem srednje Europe, švicarska valuta je godinama postepeno slabila. Od ožujka 2015. godine do ožujka 2018. godine franak je oslabio približno 15% i gotovo svi analitičari i investitori na Forex valutnom tržištu su očekivali nastavak slabljenja. Glavni razlog za takvo očekivanje je bilo otvoreno stajalište švicarske centralne banke da je CHF ekstremno precijenjen i da će oni negativnim kamatnim stopama te povremenim direktnim intervencijama na tržištu namjerno slabiti vlastitu valutu.

To je i dalje službeno stajalište SNB-a, no javnost i sudionici na valutnom tržištu očito više nisu uvjereni u spremnost na djelovanje centralne banke po pitanju tečaja. To se vidi iz kretanja tečaja eura i švicarskog franaka koji u trenutnu pisanja teksta na platformama Admiral Marketsa iznosi 1.1414, što znači da je franak u posljednjih 6 mjeseci ojačao približno 5%. Naime, investitori vide da jak franak nema značajnijih negativnih posljedica na švicarsko gospodarstvo. Švicarski BDP raste po stopi od 0,7% godišnje, što je više od rasta od 0,4% u eurozoni, a izvoz je i dalje osjetno viši od uvoza. Stopa nezaposlenosti je na iznimno niskih 2.4%, a u posljednje vrijeme je i stopa inflacije počela rasti prema idealnoj razini. To znači da centralna banka uskoro možda neće više imati argument za držanje kamatnih stopa na najnižoj razini u povijesti, a onog trena kad počnu dizati kamatne stope, kapital će se slijevati u Švicarsku u još većim količinama nego sad. U takvoj situaciji valuta u pravilu jača.

Još jedan razlog jačanja franka su bili financijski problemi u Turskoj. Naime, na financijskim tržištima se pojavio strah da bi velike španjolske, talijanske, francuske i njemačke banke mogle pasti u probleme zbog velikih iznosa novca koje su posudili turskim firmama, građanima i državi, a koje možda neće biti vraćene. Zbog većeg rizika bankrota europskih banaka, dio kapitala iz njih je prebačen na sigurno – u Švicarsku, pri čemu je također masovno kupovan franak.

Hoće li CHF nastaviti jačati?

Analitičari Admiral Marketsa smatraju da još uvijek nije vrijeme za ulaganje u švicarsku valutu, no također ponestaje vremena i prostora za nastavak slabljenja franka. Naime, ako se gospodarska situacija u svijetu i Europi nastavi popravljati, nastavit će rasti i cijena nafte i ostalih sirovina, zbog čega će doći do porasta inflacije u svim zemljama. Zbog toga će švicarska centralna banka biti prisiljena podizati kamatne stope, što će privući još kapitala u CHF i možda dovesti do blagog jačanja te valute. U suprotnom scenariju – pogoršanju gospodarske situacije u Europi i svijetu, švicarske banke će ponovno biti smatrane sigurnijima od banaka u ostatku Europe, što će također dovesti do masovnog prebacivanja kapitala u franak. Za sad u razvijenim zemljama nema naznaka recesije, ali do nje će prije ili kasnije nužno doći, a tada će doći i do rasta interesa za kupnju švicarske valute. Dio ekonomista smatra da bi u SAD-u iduća recesija mogla početi 2020. godine.

Dakle, za sad švicarska centralna banka još uvijek aktivno radi na slabljenju vlastite valute i lako je moguće da će je uspjeti oslabiti barem nekoliko posto sa sadašnje razine. No, nije realno očekivati da se tečaj franka u doglednoj budućnosti vrati na razine od prije desetak godina, jer bi zbog poboljšanja gospodarske situacije švicarska centralna banka mogla prestati s namjernim slabljenjem valute. Ako pak dođe do krize, SNB možda uz sve napore neće uspjeti spriječiti jačanje franka kao što se dogodilo 2015. godine.