Usklađivanje s europskom Direktivom VI. pred hrvatsku industriju osiguranja već u drugoj polovici 2013. postavlja obvezu višestrukog povećanja maksimalnog iznosa odštete za posljedice nastale u prometnoj nezgodi. Za osobe će iznositi 5,6 milijuna eura, za imovinske štete 1,2 milijuna eura, a prema aktualnom zakonu oštećenik u Hrvatskoj može dobiti najviše 0,5 milijuna eura. Ovo je tek jedna od novina iz budućeg Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, čiju je radnu verziju na 20. godišnjem skupu osiguravatelja koji se održava u Opatiji u organizaciji Hrvatskog ureda za osiguranje jučer predstavio Marijan Ćurković, profesor na riječkom Pravnom fakultetu i počasni predsjednik HUO-a.

Velik propust
“Taj drastični skok odštete otvara dvojbu o poskupljenju premije na obveznim autoosiguranjima”, upozorio je. Štoviše, istaknuo je propust hrvatskih pregovarača koji, tvrdi, nisu izborili prijelazni rok za prilagodbu novim pravilima EU, dok su ostale nove članice ugovorile sedam godina. Pravilo EU je i da se svakih pet godina iznos odštete revalorizira prema troškovima života, napomenuo je Ćurković podsjetivši da je prosječna AO premija lani iznosila 1500 kuna. U novom zakonu bit će još puno rasprave, no dobra vijest za osiguravatelje je da su iz Ministarstva financija podržali njihovu inicijativu da štete nastale u prometnim nezgodama treba rješavati u roku 90 dana, kako to rade i osiguravatelji iz Unije. Sadašnji rokovi od 14 dana za imovinske i 30 za neimovinske štete su neodrživi, što je struka opominjala još za usvajanja zakona, a praksa dodatno potvrdila.

Sukob s odvjetnicima
“Iako se zakon tek inicijalno kreira, mnogi odvjetnici već prosvjeduju i tvrde da će osiguravatelji zakinuti osiguranike”, otkrio je Ćurković, koji pak tvrdi da upravo odvjetnici, koristeći sadašnji dvojbeni zakon, “vizitke dijele već na mjestu nezgode i e-porukama bez dostavljanja valjane dokumentacije traže visoke odštete”. Osiguravatelji sada predlažu da im obveza bude tražiti točan popis dokumentacije i od klijenata i od državnih tijela (bolnica, MUP-a, poreznika…), a ako svojim propustom isplatu ne obave u 90 dana, odštetu su dužni uvećati tako da na zakonsku zateznu kamatu dodaju još 20%. Ako visina maksimalne odštete nije dostatna za pokriće svih sudionika nezgode prednost, prema zamisli osiguravatelja, trebaju imati fizičke osobe. Osiguravatelji predlažu i oštrije sankcije za vlasnike neosiguranih vozila. Iako već nekoliko godina traje akcija MUP-a i HUO-a, preblage kazne razlog su što je na prometnicama i dalje više od 100.000 neosiguranih vozila. Prihvati li se njihov prijedlog, osiguravatelji će u roku od 15 dana morati MUP obavijestiti o isteku police osiguranja za vozilo, a od policije tražiti da mu odmah skine registarske tablice. Zatekne li pak vozača u vožnji vozilom za koje nema dokaz o postojanju valjanog osiguranja, policija bi ga isključila iz prometa, a suputnici u vozilima bez registarskih oznaka više se ne bi smatrali trećim osobama ako je vozilo sudjelovalo u prometnoj nezgodi pa ne bi imali pravo na odštetu. Ne postupi li MUP prema zakonu, HUO će štetu regresirati prema državi zbog propusta njezina namještenika.

Zahtjevi branše

Obijesnima uskratiti odštete
Osiguravatelji među ostalim traže da se odštete ubuduće uskrate svima koji namjerno uzrokuju nezgodu obijesno brzom vožnjom ili nekim drugim sličnim postupkom, što im je obveza prema aktualnom zakonu.

Skupo platili preljub
Tako je jedan osiguravatelj, ilustrirao je Ćurković, morao isplatiti 1,2 milijuna kuna odštete iako je bilo riječi o kaznenom djelu. Prevareni muž ubio je ljubavnika svoje supruge pregazivši ga vozilom više puta.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske