Najnovija analiza Europske središnje banke (ECB) dokazala je da su strahovanja njezina guvernera Marija Draghija o jačanju kreditnoga grča u Europi bila opravdana.

Podaci pokazuju da je kreditiranje privatnog sektora u eurozoni samo u veljači smanjeno za 11 milijardi eura, a godišnja stopa rasta pala je sa 0,7 na 0,4 posto. Kada je u pitanju ukupno kreditiranje, godišnja stopa rasta spustila se sa siječanjskih 1,1 posto na 0,7 posto, što je najniža razina od lipnja 2010. kada se Europa još borila s posljedicama recesije započete početkom 2009. godine. Podaci ECB-a su, piše Financial Times, još više razočarali jer je u siječnju bio zabilježen blag oporavak. No prema nedavnome Draghijevu tumačenju, moglo je biti i gore. Naime, u europski bankarskih sustav “upumpano” je više od bilijuna svježih eura do kojih su banke došle posudivši novac od ECB-a kroz protukriznu liniju povoljnih trogodišnjih kredita. No problem je u tome što novac još nije našao put do gospodarstava, već ga banke očito i dalje pospremaju na sigurno – u trezore ECB-a kojem prekonoćni depoziti rastu od prve aukcije jeftinih kredita u prosincu. Guverner Mario Draghi je nedavno izjavio da je njegova injekcija bankarima ipak spriječila da situacija s padom kreditiranja ne postane još problematičnija. Dodao je da će trebati nekoliko mjeseci da se pokaže pun učinak trogodišnjih ECB-ovih zajmova na kreditiranje tvrtki i stanovništva u eurozoni. Europska središnja banka jučer je upozorila i na još jedan problem, onaj Grčki. Tvrtke i stanovnici nastavljaju povlačiti novac iz tamošnjih banaka pa su depoziti privatnog sektora u mjeseca dana pali za 2,7 posto na ukupno 170,1 milijardu eura, što je najcrnji podatak još od listopada 2006. godine. Dašak optimizma ipak dolazi iz krizom također opterećenih Portugala i Španjolske. U tim su se zemljama depoziti, objavio je ECB, u veljači ipak zadržali na siječanjskim razinama, a u Italiji je njihova vrijednost porasla 1 posto.