Protekla godina zasigurno će ostati u pamćenju brokerima i dioničarima Zagrebačke i Varaždinske burze. Obje su burze zabilježile rekordne rezultate u poslovanju, s dvije milijarde kuna vrijednim 50-postotnim povećanjem redovnog prometa na Varaždinskoj burzi i 37 posto većim redovnim prometom na Zagrebačkoj burzi, vrijednim 9 milijardi kuna. Indeksi obje hrvatske burze u listopadu su dramatično porasli zbog konačno objavljenog početka pregovora o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji. Prema ostvarenim prometima, 2005. najbolja je godina u povijesti Zagrebačke burze. Ukupni promet na burzi porastao je 30 posto, a promet dionicama čak 72 posto. CROBEX indeks je od početka godine porastao ukupno 28 posto, a 5. listopada dosegnuo je najveću vrijednost u povijesti, 2157 bodova.

Rekordni CROBEX
Od početka računanja 1997. nikad nije bio na većoj razini. Zbog porasta cijena dionica, porasla je njihova tržišna kapitalizacija za 29 posto, dok je tržišna kapitalizacija obveznica zbog porasta same cijene obveznica, ali i zbog uvrštenja dvaju novih zdanja državnih obveznica porasla 31 posto. Prosječni dnevni promet burze ostvaren putem trgovinskog poslovanja u godini je iznosio 5,4 milijuna eura. Na Zagrebačkoj se burzi tijekom prošle godine najviše trgovalo dionicama Plive, Podravke, Adris grupe, Atlantske plovidbe, Instituta građevinarstva Hrvatske, Končara, Petrokemije, Kraša, Croatia osiguranja i Tankerske plovidbe.

Kao najvažnije događaje na Zagrebačkoj burzi u 2005. godini treba spomenuti uvrštenje obveznica RH u iznosu od 3,5 milijardi kuna s dospijećem 2015. godine; uvrštenje redovnih dionica Medike d.d. u Službeno tržište burze; redovne dionice HPB uvrštene su u Usporedno tržište; reviziju CROBEX indeksa kojom se u indeks uvrštavaju 4 nove dionice: Jadroplov, Franck, Tankerska plovidba i Uljanik plovidba. Značajna novina u poslovanju burze ove godine je i skraćivanje roka za namiru po transakcijama s četiri na tri radna dana, uvedeno početkom srpnja. Skraćivanje roka na T+3 utječe na smanjenje rizika i snižavanje troškova namirenja, a time se hrvatski model približava uobičajenim međunarodnim standardima. Prvog prosinca su direktor Zagrebačke burze Marinko Papuga i Michael Buhl, član uprave i supredsjednik Bečke burze potpisali sporazum o suradnji. Svrha “Memoranduma o razumijevanju i suradnji” Bečke i Zagrebačke burze je bliža i intenzivnija suradnja na područjima kreiranja i uvođenja novih financijskih proizvoda, razmjena iskustava, harmonizacija standarda izvješćivanja, i zajednička regionalna promocija obje burze. Početak konkretne suradnje u području upravljanja indeksima očekuje se već početkom 2006. godine. Zagrebačka je burza jedna od najvećih u jugoistočnoj Europi, s tržišnom kapitalizacijom većom od 10,8 milijardi eura, što ju po veličini smješta ispred Ljubljanske i iza Bukureštanske burze.

Visok varaždinski rast
Varaždinski burzovni indeks VIN u listopadu dosegao je novu najvišu vrijednost od uvođenja, čak 2052,4 boda, i nastavlja se održavati na razini iznad 200 bodova. Prema porastu burzovnog indeksa od čak 41 posto u toku godine, može se zaključiti kako je Varaždinska burza jedna od atraktivnijih destinacija za ulaganje u regiji. Tržišna kapitalizacija varaždinske burze u 2005. godini porasla je više od 35,51 posto u odnosu na kraj prošle godine. Dobitnika na Varaždinskoj burzi je mnogo, a naviše se trgovalo dionicama Ericsson NT-a, Dom Holdinga, SN Holdinga, Adris grupe, Liburnia Riviera Hotela, Rapca, Imperiala. Nove, dosad manje tražene dionice koje su doživjele porast trgovanja jesu riječka Transadria, koja je zabilježila rast veći od 300 posto, i Čakovečki mlinovi. Od najtrgovanijih, rast veći od 300 posto zabilježili su Imperial i Viadukt. Uz redovno poslovanje, na Varaždinskoj burzi je ove godine održano i sedam dražbi za dionice i udjele iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju, na kojima je prodan 161 udjel uz promet od 42,9 milijuna kuna. U veljači je Varaždinska burza postala dopisni član Federacije europskih burzi – Federation of European Securities Exchanges (FESE).