Zagrebačka banka, lider s oko četvrtine tržišta, u prvih pola godine ostvarila je 872 milijuna kuna neto dobiti, 3,5 puta više nego u istom razdoblju prošle godine kada su rezervacije zbog kolapsa Agrokora erodirale operativni rezultat.

Troškovi vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke iznose 184 milijuna kuna i manji su za 699 milijuna kuna. Ukupna imovina porasla je za više od četiri milijarde kuna u odnosu na prošlogodišnji lipanj dosegnuvši 131,1 milijardu kuna.

Ključni priljev pada
Premda se najveći rizik, onaj vezan za koncern, nije prelio u 2018., operativni rezultat i dalje je pod pritiskom okruženja niske cijene novca. Poslovni prihodi Zabe u šest mjeseci dosegnuli su 2,14 milijardi kuna, 3,7 posto više na godišnjoj razini, no ključni priljev iz 'core biznisa' nastavlja pad. Neto kamatni prihodi iznose 1,3 milijarde kuna, 1,5 posto manje nego lani. Unatoč pozitivnim makroekonomskim kretanjima, rastu novoodobrenih kredita svim segmentima; stanovništvu, trgovačkim društvima i javnom sektoru, te efektu pripajanja Prve stambene štedionice na ukupni volumen kredita, pad kamatne marže učinio je svoje.

Rast kredita
S druge strane, neto prihodi od provizija i naknada ostali na otprilike istoj razini kao prošle godine, na 514 milijuna kuna. Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi iznose 282 milijuna kuna, 54,9 posto više zahvaljujući debljim neto prihodima od trgovanja. Ukupni troškovi poslovanja u prvom su polugodištu u odnosu na isto razdoblje lani povećani za 1,6 posto, na 926 milijuna. Tako je dobit prije vrijednosnih usklađenja i rezerviranja za gubitke povećana je na 1,2 milijarde kuna, 5,4 posto više.

Neto kreditni portfelj porastao je na 65,27 milijardi kuna (5,5%). Unatoč niskim kamatama depoziti su porasli na 78,5 milijardi kuna (1,2%) ponajviše zbog pripajanja Prve stambene štedionice. Iz Zabe su izvijestili da Marko Remenar, zadužen za korporativno, investicijsko i privatno bankarstvo, odlazi iz Uprave početkom rujna, a krajem listopada iz banke. Tko će ga zamijeniti, nije objavljeno.