Ugljen, koji je najveći “krivac” za emisiju plinova s učinkom staklenika, istisnut će naftu s mjesta prvog svjetskog energenta za deset godina, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA).
Ugljen, koji je najveći "krivac" za emisiju plinova s učinkom staklenika, istisnut će naftu s mjesta prvog svjetskog energenta za deset godina, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA).
"Zahvaljujući obilnim izvorima i neutaživoj gladi za električnom energijom brzorastućih gospodarstava, ugljen je u prvom desetljeću 21. stoljeća činio gotovo polovicu svjetske potražnje za energijom", piše IEA u izvješću.
Ugljen, koji je najveći "krivac" za emisiju plinova s učinkom staklenika, istisnut će naftu s mjesta prvog svjetskog energenta za deset godina, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA).
"Zahvaljujući obilnim izvorima i neutaživoj gladi za električnom energijom brzorastućih gospodarstava, ugljen je u prvom desetljeću 21. stoljeća činio gotovo polovicu svjetske potražnje za energijom", piše IEA u izvješću.
Nove svjetske gospodarske sile kao što su Indija, a napose Kina "zaslužne" su za taj porast, piše agencija i napominje da se i Europa sporo rješava ovisnosti o ugljenu unatoč upozorenjima ekologa.
U svojoj studiji IEA razmatra razvoj tržišta ugljena u idućih pet godina. "Udio ugljena kao energenta u svijetu svake godine raste i ne dogodi li se promjena u sadašnjoj politici, ugljen će dostići naftu za deset godina", upozorila je Maria van der Hoeven iz IEA-e.
Tržište ugljena IEA poistovjećuje s Kinom. "Ugljen je Kina. Kina je ugljen". Azijski gospodarski div stalno otvara nove elektrane na ugljen i kineski je ugljen činio lani 46,2 posto svjetske potrošnje ugljena.
Već 2014. prijeći će granicu od 50 posto. Kina svake godine troši više ugljena nego sve ostale države zajedno.
No Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) očekuje da će potražnja za ugljenom porasti posvuda u svijetu, osim u Sjedinjenim Državama gdje raste potražnja za plinom iz škriljaca.
U SAD je takva proizvodnja u ekspanziji iako stručnjaci upozoravaju da ni ta tehnologija nije bezazlena za okoliš jer onečišćuje tlo ispod površine.
No proizvodnja plina iz škriljaca izazvala je pad cijena plina i učinila ugljen neprivlačnijim.
IEA ocjenjuje da bi samo izrazit pad cijene plina mogao smanjiti potražnju za ugljenom. Napominje da je velik skok američkog izvoza, napose u Europu smanjio cijenu ugljena u Europi sa 130 dolara po toni iz 2011., na 85 dolara u svibnju 2012.
Proboj ugljena zvoni na uzbunu u vrijeme kada se stručnajci i vlade bore protiv globalnog zatopljenja, a staklenički plinovi u globalnom zagrijavanju imaju važnu ulogu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu