Epilog sage zvane Slatinska banka (SNBA-R-A) konačno je poprimio prepoznatljive konture, uglavnom potvrđujući špekulacije koje su kolale tržištem nakon što je u prvom (skraćenom) radnom tjednu nove godine time dionicama uknjiženo gotovo 30 milijuna kuna prometa i zaslužen status uvjerljivo najaktivnijeg izdanja tjedna. Naime, službeno je potvrđeno kako je izdašna prodaja dionica, bez značajnijeg rasta cijene, izvedena u režiji Ante Šimare, predsjednika Nadzornog odbora, a najnovija lista deset najvećih dioničara objavljena od strane Središnje depozitarne agencije pokazuje kako su među najaktivnijim kupcima, opet sukladno nagađanjima, bili institucionalni investitori. Koji su u ovom slučaju nastupili tek kao egzekutori, jer je kao najveći dioničar Banke, ispred Državne agencije za osiguranje štednih uloga (koja drži 8,3 posto vlasničkog udjela), osvanuo skrbnički račun u HVB Splitskoj banci. Usprkos prodaji više od petine vlasničkog udjela, ranije spomenuti predsjednik Nadzornog odbora (opet putem povezanih društava i osoba) u vlasničkoj strukturi i dalje visoko kotira, ali se zato u Top 10 ugurao i skrbnički račun u Hrvatskog poštanskoj banci, kompletirajući kaos kojim je volumen burzovne trgovine u prva dva tjedna iznosio oko trećine ukupnog broja dionica. Svo to vrijeme cijena je u svega nekoliko navrata preskočila razinu od 1.000 kuna, brojke koja je protekloga tjedna praktički odigrala ulogu razine otpora (daleko ispod rekordnih 1.260 kuna), te je zaključnom cijenom od 970 kuna na tjednoj razini zabilježen pad od 3 posto, i to uz zamjetno slabiji obujam trgovine (8,6 milijuna kuna prometa). Što u kombinaciji sa skromnim pomacima burzovnih indeksa, pri čemu je onaj u Varaždinu nosio i negativan predznak, stvara dojam ne osobito zanimljive trgovine na domaćem tržištu kapitala. Međutim, stvari ipak nisu tako nezanimljive kakvima se na prvi pogled čine, jer se ukupan tjedni promet dionicama na Zagrebačkoj i Varaždinskoj burzi nije bitnije mijenjao. I što je još važnije, nekolicina blue-chip dionica ponovo je postala zanimljiva ulagačima, o čemu svjedoči solidna razina likvidnosti, a još više znakoviti pomaci cijena. To se u prvom redu odnosi na Plivu (PLVA-R-A), koja je, na poticaj iz Londona (skok cijene GDR-a iznad 14 dolara), zabljesnula već na početku tjedna, napadom na razinu od 440 kuna, koja figurira kao (prilično čvrsta) gornja granica višemjesečnog konsolidacijskog raspona.

Doduše, pomalo neočekivana inicijativa kupaca do kraja tjedna nije polučila željeni uspjeh (krajnji domet oporavka bila je brojka od 441 kunu), no konačan rezultat svejedno zaslužuje više nego prolaznu ocjenu – tjedni rast od 4,6 posto, na 432 kune, ostvaren uz gotovo 14 milijuna kuna prometa. Pritom optimiste nije nimalo obeshrabrila skromna procjena analitičara JP Morgana u kontekstu očekivane konsolidacije farmaceutske industrije u regiji i dolaska snažnijih igrača s velikim aspiracijama u segmentu proizvodnje generika. Uostalom, nakon najnovijeg skoka, rast cijene dionica ostvaren u proteklih mjesec dana sada se mjeri dvocifrenim stopama. U sjeni najavljene prodaje paketa dionica u državnom vlasništvu, polugodišnji pozitivan trend u slučaju Podravke (PODR-R-A) kulminirao je, makar i bez snažnijeg rasta obujma trgovine, skokom na 333 kune. Što bi mogla biti tek uvertira u nastavak rasta, uvjetovanog velikim interesom ulagača uoči anuliranja dominantne uloge države u vlasničkoj strukturi, iako se tjedni rast od 0,9 posto (na 329 kuna) doima prilično skromnim.

Završnica tjedna pripala Ericssonu

Ericssonu (ERNT-R-A) je pak pripala završnica tjedna, obilježena skokom sve do 1.955 kuna (nakon poduže stagnacije), što je privuklo zaista veliku pozornost investitora, omogućivši dionicama visok plasman na ljestvici najaktivnijih izdanja, sa gotovo 13 milijuna kuna prometa (od čega samo u petak 8,5 milijuna). Inače, trgovina u Varaždinu, gdje je registrirana većina prometa, zaključena je s rastom od 1,6 posto, na 1.930 kuna, dok se u Zagrebu cijena zadržala na 1.950 kuna.