Prvi put ove godine poduzetnici nisu morali predati Fini tromjesečne statističke izvještaje o poslovanju. Obveza je postojala godinama na temelju zakona o statističkim istraživanjima, no nisu svi sretni što je ukinuta. Dok su poduzetnici i knjigovođe odahnuli, tvrtkama iz financijske branše, posebno leasing kućama izvješća ipak sve više manjkaju. Takvo je iskustvo VB Leasinga, a isto se priča i u drugim tvrtkama.  

Žalba predsjednici
Božena Jelinić, direktorica VB Leasinga, potegnula je to pitanje na Fininom Forumu u okviru panel rasprave o novim trendovima u korištenju poslovnih informacija. Otvoreno se požalila predsjednici Uprave Fine Anđelki Buneti, kako je kazala, da im kvartalni statistički izvještaji nedostaju što je posebno sporno u kontekstu svježih bonitetnih informacija o poduzetnicima jer su tako mogli pratiti što se događa od godišnjeg do kvartalnog izvješća. "To su bili podaci iz kojih se mogao iščitati trend poslovanja, nastavlja li se ono što događalo u godini prije, a i klijenti su bili prisiljeni do predaje izvješća ažurirati svoje poslove, proknjižiti sve fakture s obzirom da mnogi imaju vanjsko knjigodstvo. Sad nemamo ništa i dovodimo se u situaciju da ih tražimo puno više. Tražit ćemo bruto bilance što je dosta iritirajuće za klijente koji su fokusirani na svoj posao", kaže Jelinić.I Buneta je potvrdila da  kad je riječ o bonitetnim informacijama mogu postojati rezerve zbog vremenskog odmaka. Fina ih po novome može dati na temelju godišnjih izvješaja poduzetnika što u dinamičnom vremenu i nije baš najadekvatnije rješenje, rekla je. VB Leasing i Fina sad pregovaraju o poboljšanju podataka koji bi toj tvrtki više koristili.

Mogući su čini se i posebni paketi koje će Fina kreirati prema potrebama, no dvojbe nema oko toga da nije moguć povratak na staro rješenje obveze predaje tih izvješća, smatra Vlado Brkanić, glavni urednik RRiF-a. On tvrdi da su poduzetnici i računovođe masovno zadovoljni što se izvješća više ne moraju sastavljati."Mnogi su poduzetnici s olakšanjem to prihvatili, a teret administrativnoga posla pao je s leđa računovođa koji imaju i druge izvještaje, one doista važne, kao i tekući posao kojeg su upravo zbog izrade statističkih izvješća morali non-stop prekidati. No, BONPLUS i BON-1, koji izdaje Fina, može se i dalje dobiti za potrebe sudjelovanja na javnim natječajima. Tada sami poduzetnici prema Fininim obrascima trebaju dostaviti podatke za izradu bonitetnih informacija što Fina čini uslužno i uz naplatu", kaže Brkanić ističući da su ukinuta izvješća više služila za statističke nego za bonitetne potrebe. "Najveća rizinica podataka su godišnji financijski izvještaji. Iz njih se  jako dobro može procijeniti ekonomsko stanje pojedinog poslovnog subjekta iz javne objave koja je predana Fini. A ako se o nekome subjektu žele neke dodatne informacije, dobro je što se više nitko ne može skrivati iza Fine nego svi moraju svoje partnere obraditi", kaže.

Kako pratiti stanje
Brkanić predlaže da se ukinuta izvješća nastave dostavljati, ali ne zakonski nego na temelju ugovorene obveze. "Banke i leasing kuće mogu pratiti stanje klijenta, njegov bonitet i financijsku stabilnost kroz ugovornu obvezu da im podnosi mjesečna izvješća o prihodima i operativnim troškovima. Mogu zatražiti i stanje računa na dan izvještavanja. No, i to su nepouzdani podaci, ako ste nekome tko je pred bankrotom dali kredit ili leasing što se iz izvješća moglo vidjeti na temelju gubitaka", zaključuje on.