Bayern LB, koji je u Hrvatskoj vlasnik Hypo Alpe-Adria banke, prva je njemačka banka prisiljena posegnuti u državni fond za, procjenjuje se, pet milijardi eura pomoći. Činjenicu da se BLB ne može samostalno othrvati izloženosti krizi potvrdio je njemačkom listu Bild predsjednik Nadzornog odbora Erwin Huber. On je za utorak najavio sastanak Nadzornog odbora na kojem će se konkretno sastaviti molba za pomoć. NO će razmotriti sve mogućnosti korištenja sredstava, a nije isključena ni dokapitalizacija federalne vlade.

Dobra vijest
Hoće li i kako odluka BLB-a utjecati na poslovanje domaće podružnice, u domaćoj Hypo banci nisu željeli izravno reći. “To je dobra vijest za sve klijente Bayern LB-a, koji je i većinski vlasnik Hypo Group Alpe-Adria”, kazao je predsjednik Uprave HAAB-a Markus Ferstl te spasonosni fond ocijenio kao mjeru kojom se naglašava kako je Savezna Republika Njemačka na čelu s kancelarskom Angelom Merkel voljna pružiti potporu svojim bankama i dodatno ih osnažiti. “Bayern LB ima priliku prihvatiti tu ponudu i upravo je razmatra. U svakom slučaju mjere njemačke vlade pomoći će u uspješnom svladavanju krize”, rekao je Ferstl i najavio da Austrija priprema slična rješenja. “S obzirom na to da je Bayern LB u sastavu grupacije štedionica i da je savezna pokrajina Bavarska većinski dioničar Bayern LB-a, i banka i njezini klijenti time dobivaju dodatnu sigurnost”, ponovio je čelni čovjek Hypo banke.

Posezanje u blagajnu
Inače, austrijski mediji još su u rujnu objavili kako krizom pogođen Bayern LB traži ulagača koji bi svježim kapitalom oporavio banku te da bi u tom procesu mogla biti prodana cjelokupna Hypo Group Alpe-Adria u čijem je sastavu i domaća Hypo banka, što su čelnici BLB-a i Hypa odlučno odbacili. Kako bi vratila povjerenje u financijski sektor, i njemačka vlada priprema “spasonosni” fond pomoći za banke ukupne vrijednosti oko 500 milijardi eura. Mjere uključuju 400 milijardi eura jamstava bankama problematične likvidnosti te do 100 milijardi eura za dokapitalizacije. Po banci je predviđeno korištenje do deset milijardi eura kapitala uz pojedinačnu granicu pretpostavljenog rizika od pet milijardi eura. Za razliku od kontroverznog američkog načina pomoći koju su najveće banke, htjele ili ne, morale potpisati, posezanje u fond njemačkim je financijskim institucijama ostavljeno na volju. Iako je već objavljena izloženost nekih institucija američkoj krizi, dosad su se banke libile uzeti sredstva u strahu da njihov potez ne bi unio dodatni nemir na financijska tržišta. No kao i u SAD-u, uvjeti pod kojima se nudi “posezanje u kesu” nisu jeftini. Naime, banke koje se ipak odluče da im je pomoć neophodna bit će prisiljene ograničiti isplate menadžera na najviše pola milijuna eura te obustaviti bilo kakve vrste isplate bonusa. Na prijedlog zakona o pomoći bankama njemački su se parlamentarni zastupnicu još u petak pozitivno izjasnili. Zakon još nije izglasan jer su tijekom vikenda i dalje trajale duge rasprave i pregovori o uvjetima na koje moraju pristati banke ako odluče koristiti sredstva pomoći. Inače, i direktor njemačkog Commerzbanka Martin Blessing također je najavio da će pažljivo proučiti uvjete korištenja fonda. S druge strane čelnik Deutsche Banka Josef Ackermann zasad je tu mogućnost u potpunosti isključio.