Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Vlada se zadužuje da bi platila dug od 2,43 mlrd. kuna iz 1991.

Autor: Tin Bašić,VLM
21. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Država će iz proračuna izdvojiti 482,3 milijuna kuna, a ostatak od 260 milijuna eura pokrit će se deviznim kreditom koji su odobrile Erste i Hypo banka

Dvadeset godina star dug težak 2,43 milijarde kuna ove godine dolazi na naplatu i dodatno opterećuje hrvatski proračun. Riječ je o obveznicama za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine, u iznosu od 24,5 milijardi tadašnjih hrvatskih dinara. One su izdane za sanaciju bankarskog sustava, a imatelji tih obveznica su uglavnom banke. Prema jučerašnjoj odluci Vlade, država će 2,43 milijarde kuna glavnice i kamata za te obveznice manjim dijelom isplatiti iz državnog proračuna. Točnije, riječ je o iznosu od 482,3 milijuna kuna. Veći dio duga pokrit će se dugoročnim deviznim kreditom u iznosu od 260 milijuna eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Glavnica sve veća
“Posebnost tih obveznica je da im se glavnica svakih šest mjeseci uvećavala za indeks proizvođačkih cijena u industriji, pa je tako i krajem lipnja uvećana za 3,2 posto, a na to se onda primjenjivala kamatna stopa od pet posto godišnje”, objasnila je ministrica financija Martina Dalić. Kredit kojim će se pokriti veći dio duga odobrili su Erste & Steiermärkische Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, svaka u iznosu 130 milijuna eura. Kamatna stopa na kredit je nepromjenjiva i iznosi 5,5 posto godišnje, a kredit će se vraćati u pet jednakih godišnjih rata, istaknula je Dalić. Na taj se način, osim povrata obveza iz 1991., osigurava i provođenje strategije upravljanja javnim dugom, nepovoljniji se instrumenti financiranja zamjenjuju povoljnijim, naglasila je ministrica financija.

Dvadeset godina star dug težak 2,43 milijarde kuna ove godine dolazi na naplatu i dodatno opterećuje hrvatski proračun. Riječ je o obveznicama za restrukturiranje gospodarstva iz 1991. godine, u iznosu od 24,5 milijardi tadašnjih hrvatskih dinara. One su izdane za sanaciju bankarskog sustava, a imatelji tih obveznica su uglavnom banke. Prema jučerašnjoj odluci Vlade, država će 2,43 milijarde kuna glavnice i kamata za te obveznice manjim dijelom isplatiti iz državnog proračuna. Točnije, riječ je o iznosu od 482,3 milijuna kuna. Veći dio duga pokrit će se dugoročnim deviznim kreditom u iznosu od 260 milijuna eura.

Glavnica sve veća
“Posebnost tih obveznica je da im se glavnica svakih šest mjeseci uvećavala za indeks proizvođačkih cijena u industriji, pa je tako i krajem lipnja uvećana za 3,2 posto, a na to se onda primjenjivala kamatna stopa od pet posto godišnje”, objasnila je ministrica financija Martina Dalić. Kredit kojim će se pokriti veći dio duga odobrili su Erste & Steiermärkische Bank i Hypo Alpe-Adria-Bank, svaka u iznosu 130 milijuna eura. Kamatna stopa na kredit je nepromjenjiva i iznosi 5,5 posto godišnje, a kredit će se vraćati u pet jednakih godišnjih rata, istaknula je Dalić. Na taj se način, osim povrata obveza iz 1991., osigurava i provođenje strategije upravljanja javnim dugom, nepovoljniji se instrumenti financiranja zamjenjuju povoljnijim, naglasila je ministrica financija.

Zajam EBRD-a
Vlada je izviještena i o pregovorima s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o zajmu između Hrvatske kontrole zračne plovidbe i EBRD-a za projekt nadogradnje hrvatskog sustava za upravljanje zračnim prostorom. Zajam bi bio u iznosu od 47 milijuna eura, na rok otplate od 12 godina, uključujući poček od tri.

Klirinški dug

Albanija vraća 5,4 mil. USD
Vlada je objavila i kako će ministrica financija Martina Dalić potpisati ugovor s predstavnicima Republike Albanije o namirivanju klirinškog duga bivše države. Ukupan klirinški dug Albanije prema državama sljednicama bivše SFRJ iznosi 20,7 milijuna klirinških dolara (ekvivalent američkom dolaru). Albanija će Hrvatskoj vratiti 5,48 milijuna američkih dolara u četiri jednake polugodišnje rate.

Autor: Tin Bašić,VLM
21. rujan 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close