Vlada je novcem poreznih obveznika za poslovanje državnih poduzeća u prošloj godini izdala jamstva u ukupnoj vrijednosti od 7,93 milijarde kuna, objavilo je Ministarstvo financija.

Iako je taj iznos gotovo prepolovljen u odnosu na 2007. kada se država ponudila jamčiti za rekordnih 13,6 milijardi kuna, riječ je o iznosu koji predstavlja potencijalno povećavanje obveza države. To bi se dogodilo u slučaju da se nevraćanjem kredita jamstva aktiviraju jer ona ne ulaze u 127 milijardi kuna proračunskih rashoda. Lavovski dio jamstava, 5,4 milijarde kuna, država je izdala za projekte cestogradnje, od čega je Hrvatskim autocestama (HAC) odobreno više od 3 milijarde kuna za financiranje Plana građenja i održavanja autocesta u 2008. što su kreditirale iznozemne i domaće banke. Osim HAC-a, država je jamčila i financiranje gradnje državnih cesta prema planu Hrvatskih cesta (HC) za što je Vlada potpisala 1,1 milijardu kuna te dodatnih milijardu kuna tvrtki Autocesta Rijeka – Zagreb za financiranje riječke obilaznice. Za razliku od nepovratne stavke državnih subvencija, škverovi nisu rekorderi među državnim poduzećima na koja otpada najviše jamstava pa je četirima domaćim brodogradilištima zajamčeno “tek” 2,55 milijardi kuna. Financijski najveći dio državnih jamstava otpada na splitski Brodosplit koji pred drugim škverovima prednjači i brojem, ali i vrijednošću te vrste potpore. Zbroje li se, naime, svih trinaest jamstava, ukupni iznos potpore Brodosplitu penje se na 910 milijuna kuna koji su namijenjeni financiranju i praćenju izgradnje novih brodova, a među jamstvima nalazi se i jedan avans za novogradnju. Za poslove riječkog brodogradilišta 3. maj izdano je 610 milijuna kuna koja se, jednako kao i za splitski škver, odnose na kredite za nove brodove, financiranje tekuće proizvodnje i poslovanja. Više od pola milijarde kuna država je upisala za račun trogirskog brodogradilišta koje je podignutim kreditima financiralo gradnju brodova te još 340 milijuna kuna Brodogradilištu Kraljevica. Najnižu financijsku potporu od tek 81 milijun kuna država je prošle godine izdala luci Ploče. Tim se sredstvima ta tvrtka zadužila kod EBRD-a u svrhu zatvaranja financijske konstrukcije Projekta integracije trgovine i transporta, u javnosti poznatijeg pod imenom Terminal za rasuti teret. Više od 55 posto izdanih jamstava ukupne vrijednosti 4,5 mlrd. kuna odnosi se na kredite inozemnih banaka. Preostalih se pak 3,4 milijarde kuna jamstava odnosi na domaće financijske institucije među kojima su najveće domaće banke poput Zagrebačke banke, Privredne banke Zagreb, Hrvatske poštanske banke i OTP banke.