Najveći problemi regije, pa tako i tržišta u Banjaluci su nedostatak informacija koje bi zainteresiranim ulagačima omogućile bolji uvid u mogućnosti ulaganja, te slaba likvidnost dionica na tržištu, moglo se čuti na drugom, zaključnom danu prve godišnje konferencije Banjalučke burze, završene prošli petak. Ipak, Banjalučka burza ovih dana lansiranjem novog sustava informiranja Internetom planira riješiti problem nedostatka informacija. Novi sustav informiranja uključuje sve informacije koje bi ulagačima mogle biti zanimljive, od dnevnog kretanja dionica, preko kvartalnih i godišnjih financijskih izvješća do svih objava koje kompanije plasiraju medijima i svojim ulagačima.
U sklopu projekata kojima se Banjalučka burza želi predstaviti svojim ulagačima, priprema se i suradnja s Bečkom burzom, jednom od najaktivnijih na području regionalnog povezivanja burzi. Predstavnik Bečke burze za međunarodna povezivanja Gerhard Schwediauer smatra odgovornošću svake burze da sama brine za razvoj domicilnog tržišta, a burze zajednički konsolidirane informacije o trgovanju onda predstavljaju ulagačima izvan domicilnog tržišta. Ambicija je u duljem roku u indeks kompanija istočne Europe uključiti i neke kompanije iz Bosne i Hercegovine jer indeks je za zainteresirane najbolji pokazatelj sigurnosti ulaganja. Visoki prinosi na rastućim tržištima kakvo je ono u Banjaluci mogu se očekivati još sljedećih sedam do osam godina, smatra fond menadžer Hypo SEE Opportunities fonda Joachim Waltl. Hrvatski privatni ulagači koji djeluju na Banjalučkoj burzi putem Hypa to su prepoznali, ali njihova ulaganja anticipiraju konvergenciju tih prinosa na uobičajenu razinu od deset do dvanaest posto godišnje. Bosna i Hercegovina jedina je država u ovom dijelu Europe koja još nije krenula s reformom mirovinskog sustava, te i dalje funkcionira na principima “pay-as-you-go” sustava, koji je neodrživ, izjavio je profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Radomir Božić. Bosna i dalje nema niti jedan od druga dva stupa mirovinskog sustava, kakvi su prisutni u zemljama u okruženju. Reforma je neizbježna i hitna, ali postoje značajna ograničenja u njezinoj provedbi. Prema Božiću, reformom bi se omogućilo osnivanje kapitalnih mirovinskih fondova, usmjeravanje njihovih sredstava na financijsko tržište i trajna stabilizacija cijelog sustava mirovina. U pripremi je zakon o investicijskim fondovima od koga se očekuje da potakne razvoj tržišta kapitala osiguranjem alternativnih oblika ulaganja za građane i institucionalne investitore, najavila je Božana Šljivar, članica Komisije za vrijednosne papire RS. Radna verzija zakona proslijeđena je Vladi, te se očekuje da do kraja lipnja uđe u parlamentarnu proceduru.