Rast dobiti banaka od 14 posto u prvom polugodištu u skladu je s rastom dobiti vodećih hrvatskih kompanija iz sastava burzovnog indeksa CROBEX, a povrat na uloženi kapital (lani oko 6,5, a sredinom ove godine za približno jedan poen više) još je “unutar kriznih gabarita”. Neki su to od glavnih naglasaka najnovije analize Hrvatske udruge banaka (HUB) o aktivnosti i profitabilnosti banaka. U analizi koju za HUB radi Arhivanalitika ističe se i kako aktivnost banaka nije normalizirana u odnosu na pretkrizno razdoblje. Trend rasta prisutan je kod kredita privatnim poduzećima, koji su na godišnjoj razini (lipanj ove prema lanjskom lipnju) povećani za europskih natprosječnih 9 posto (u čak 13 zemalja kreditiranje poduzeća je u padu), dok su krediti stanovništvu i dalje u znaku stagnacije i/ili blagog pada. Kod depozita situacija je obrnuta: u sektoru stanovništva bilježe porast, mada usporen, dok su kod poduzeća depoziti i ove godine u padu, sugerirajući i nadalje prisutnost kriznih tendencija.

Rezervacije još pritišću
Njihov utjecaj još je evidentan i u “kvarenju” kvalitete aktive premda je ona nešto bolja od prosjeka za usporedivu grupu zemalja. Zbog nastavka rasta udjela loših plasmana početkom 2011. banke su nastavile i s pojačanim izdvajanjem rezervacija. Kako se ističe u analizi, za pokriće troškova loših plasmana izdvojena je gotovo polovica neto rezultata prije rezervacija.U takvim uvjetima porast dobiti se, uz daljnju troškovnu racionalizaciju, tumači ponajprije bržim padom pasivnih nego aktivnih kamatnih stopa. Ukratko, neto kamatna marža blago je povećana. Ako je suditi prema procjenama HNB-a, razlika između prosječnih kamata na ukupne kredite i ukupne depozite danas je na razini oko 6-postotnih poena. Daljnje poboljšanje troškovne efikasnosti očituje se ponajprije u dodatnom spuštanju omjera troškova i prihoda, a dosegnutih 48 posto predstavlja dobar rezultat i u međunarodnim okvirima, naglašavaju u HUB-u. S pojačanim fokusom na troškovnu racionalizaciju treba i dalje računati. To će se, tvrdi se u analizi, vjerojatno nastaviti sve dok ne splasne pritisak na formiranje rezervacija za pokriće gubitaka po lošim plasmanima. “Tek tada će se moći objektivnije procijeniti koliko banke na početku novoga kreditnog ciklusa imaju stvarnih rezervi za povećanje dobiti i jačanje međusobne konkurencije”, zaključuju u Arhivanalitici. No kako ističu u HUB-u, zaustavljanje pada dobiti banaka otvara prostor za daljnje smanjenje kamatnih stopa. Za direktora HUB-a Zorana Bohačeka pak relativno dinamičan rast kredita poduzećima “pokazuje da su banke voljne preuzeti sve više rizika pri kreditiranju tvrtki, važnom za dugoročnu sigurnost, a na što povoljno utječe približavanje Hrvatske EU.

Ina zaradila više od banaka
Pozivajući se na usporedbe s drugim sektorima, u HUB-u su podsjetili kako je ukupna dobit bankarskog sektora u prvom ovogodišnjem polugodištu dosegnula 2,1 milijardu kuna, a i uz taj porast bila je manja od dobiti same Ine, s iskazanih 2,5 milijardi kuna. Mada povrat na kapital “malo iznad prinosa na dugoročnu kunsku obveznicu” u HUB-u smještaju u “krizne gabarite” u odnosu na usporedive zemlje regije, on je iznadprosječan.

Čimbenici dobiti

Porast neto kamatnog prihoda (9%), najviše zbog pada kamatnih troškova 7,9%).
Pad prihoda od provizija i naknada pada (8,9% neto).
Znatan rast ostalih nekamatnih prihoda (53,9% neto).
Ponovni rast općih administrativnih troškova i amortizacije (4,6%).
Daljnji rast troškova rezervacija (28,8%).