Viadukt d.d. protekle je godine ostvario 2,5 milijuna kuna neto dobiti što je 1 posto više u odnosu na 2005. godinu. Zarada po dionici za 2006. iznosi 8,05 kuna. Prema najnovijem izvješću, tržišna je kapitalizacija Viadukta 385, 285.000 kuna. Od ukupnih prihoda koji iznose 1, 403.629.000 kuna, kompanija je u zemlji ostvarila 1,371.553.000 kuna, dok je prihod od prodaje u inozemstvu 134.000 kuna. Za usporedbu, prihodi Viadukta za 2005. iznosili su 1,467.765 kuna. Ukupni rashodi iznosili su 1,399 536.000 kuna.

Slabo izvan zemlje
Podatak o prihodima ostvarenim na stranim tržištima govori da Viadukt među svimm građevinskim kompanijama vidno zaostaje u izvoznim poslovima. Tako u 2005. kompanija nije uopće ostvarila prihode od izvoza. Taj je podatak to zanimljiviji ako se uzme u obzir da je Đuro Dekanović, predsjednik Uprave Viadukta, potkraj prošle godine najavio kako je plan kompanije za četiri godine polovicu posla odrađivati na stranim gradilištima. Viadukt u Njemačkoj ima stalni angažaman i prema očekivanjima opseg posla u inozemstvu bi se trebao uskoro povećati. U Njemačkoj, na čijem je tržištu Viadukt prisutan već 40 godina, kompanija zapošljava stotinjak radnika, a bave se gradnjom poslovnih zgrada, te povremeno grade mostove, metroe i aerodromske zgrade. Osim njemačkog, posebno je značajno tržište Ukrajine. Projekt na kojem će Viadukt raditi u Ukrajini je most preko Dnistrovskog limana, a riječ je o punom profilu autoceste dužine 5 kilometara.

Dobri u Zagrebu
U strukturi troškova kompanije za 2006. godinu materijalni troškovi su veći za 1 posto u odnosu na 2005. godinu. Izdatci za plaće porasli su 8 posto, dok je trošak amortizacije veći za 6 posto. Za isplatu dividende izdvojeno je 1,763.000 kuna. Kompanija koja ima 2038 zaposlenika, te čija je osnovna djelatnost niskogradnja i visokogradnja, radi sada na gotovo svim glavnim pravcima autocesta u državi. Na gradnji prve dionice autoceste Zagreb – Sisak Viadukt je voditelj mješovitog konzorcija, a proteklog je ljeta kompanija obavljala radove na proširenju i obnovi zagrebačke cestovne infrastrukture čija je vrijednost bila 360,9 milijuna kuna. Viadukt u svom vlasništvu ima i tvornicu betonskih proizvoda u Pojatnom koja proizvodi elemente za mostove i za industrijske hale što im je omogućilo da sagrade niz trgovačkih centara u Zagrebu. Viadukt je nekad poslovao u Alžiru, a sada se opet okreće tom tržištu. U Alžiru bi trebali graditi autoceste, mostove i tunele, a ispituju i mogućnosti poslovanja na Arapskom poluotoku, u Kazahstanu i Ukrajini.

Dionice zaostaju za sektorskim rivalima

Dionice Viadukta (VDKT-R-A) od početka su godine porasle 28,1 posto što je na razini rasta Crobexa. Izvedba dionica u ovom slučaju nikako nije izlazila iz okvira solidnoga rasta i teško da može zadovoljiti one agresivnije, čiji su apetiti, utemeljeni na doista spektakularnim skokovima dionica sektorskih rivala, znatno veći. Ovogodišnjim rastom znatno zaostaje za pojedinim sektorskim rivalima, unatoč zamjetnom povećanju obujma trgovine, uvelike uvjetovanom zanimanjem institucionalnih investitora, te činjenicom da samo jedan dioničar raspolaže s više od 10 posto vlasničkog udjela. U nekim drugim okolnostima tako visoka fragmentiranost vlasničke strukture zacijelo bi djelovala kao “motiv više” za kupce, no kod Viadukta se ključnom pokazala korekcija u prvoj polovici prošle godine, kada se cijena spustila s (tada rekordnih) 1400 na gotovo 900 kuna. Oporavak je donio snažan trend rasta u drugoj polovici prošle godine, ali i veće oscilacije cijene u posljednjih mjesec dana, tijekom kojih dionice vrludaju od 1500 do (rekordnih) 1700 kuna, tražeći pozitivan impuls koji bi omogućio nastavak uzlaznog trenda.