Svjetska kreditna kriza je, uz Sjedinjene Američke države i velike gubitke koje su pretrpjele tamošnje financijske kompanije, uzela velikog maha i u Velikoj Britaniji. Naime, Velika Britanija je, zbog spomenute globalne kreditne krize, pretrpjela gubitke u vrijednosti od 600 milijardi funti, što je oko 760 milijardi eura, odnosno 1,13 milijardi američkih dolara, objavila je kompanija za financijske usluge PricewaterhouseCoopers (PwC). Spomenimo samo kako su financijske kompanije u Americi od početka prošle godine, kada je kreditna kriza počela znatno utjecati na svjetsku ekonomiju, zabilježili gubitke i otpise imovine vrijedne 500 milijardi dolara. Podaci PwC-a ukazuju da su britanske kompanije koje posluju na domaćem tržištu nekretnina, zbog globalne kreditne krize izazvane krahom američkog hipotekarnog tržišta, imale gubitke od 400 milijardi funti što je oko 742,5 milijardi dolara. Isto tako banke, osiguravajuće kompanije i druge financijske organizacije u Britaniji su također platile veliku cijenu zbog kreditne krize jer su proteklih 12 mjeseci zabilježile poslovne gubitke u vrijednosti oko 200 milijardi funti, što je oko 371,3 milijarde dolara.

Ozbiljnost situacije
Stručnjaci PwC-a procjenjuju da će iduće godine zbog krizne situacije u tom otočnom gospodarstvu potrošačka potražnja u Britaniji opasti za 12 do 16 milijardi funti (što je oko 22,3 do 29,7 milijardi dolara), uz smanjenje rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) za jedan posto. Britanija će se pored toga u sljedećem razdoblju suočiti s rastom nezaposlenosti i smanjenjem stope ekonomskog rasta, prognoziraju stručnjaci PwC-a. “Rast potrošnje kućanstava sljedeće bi godine u Velikoj Britaniji mogao usporiti na svega pola posto”, izjavio je John Hawksworth, šef makroekonomskog tima PWC-a. Početkom ovoga mjeseca Banka Engleske (BoE), koja u Britaniji obavlja ulogu središnje banke, izrazila je zabrinutost zbog stanja “zdravlja” domaće privrede. Analitičari u Londonu očekuju da BoE snizi procjenu rasta britanske privrede u ovoj i idućoj godini na najnižu razinu u proteklih deset godina. Ozbiljnost situacije u britanskoj ekonomiji ukazuje i pismo koje je članovima Saveza britanske industrije (CBI) uputio njen predsjednik Richard Lambert koji je u tom pismu istaknuo da je CBI do sad uvijek bila “dosljedno optimistična” kad je riječ o stanju zdravlja domaće privrede, iako je situacija zapravo bila mnogo lošija nego što se mislilo. ”Nema sumnje da se rasploženje u ekonomiji pogoršalo u protekla dva do tri mjeseca”, priznao je Lambert i dodao kako britansku ekonomiju 2009. i 2010. očekuje izuzetno slab rast. Najnovija anketa u kojoj su sudjelovali poznatiji predstavnici britanskog biznisa, pokazuje da više od tri četvrtine britanskih poslodavaca namjerava u sljedeća tri mjeseca napraviti plan smanjenja poslovnih aktivnosti. Spomenimo kako je inflacija u Britaniji viša od pet posto ako se računa prema godišnjoj osnovi, što znatno umanje izglede da BoE uskoro snizi temeljnu kamatnu stopu od pet posto radi poticanja veće ekonomske aktivnosti.

Negativan trend
Naravno, iznimno je važno istaknuti kako je i pod velikim utjecajem kreditne krize, ali i visoke inflacije, britanska funta u odnosu na američki dolar pala na najnižu razinu u protekle dvije godine. Naime, pad tečaja funte, koji traje već 13 uzastopnih dana, najduže je negativno razdoblje za tu valutu s obzirom na dolar u proteklih 37 godina. Isto tako britanska valuta prošloga je tjedna u odnosu na tečaj dolara pala tri posto, što je najveći petodnevni pad od srpnja 2005. godine. Guverner BoE Mervyn King je kazao kako “se u gospodarskom ozračju u Velikoj Britaniji osjeća određena hladnoća”. Iako brojni analitičari daju oprečna mišljenja, gdje jedni smatraju da kreditna kriza uzrokovana slomom hipotekarnog tržišta još nije dosegla svoj vrhunac, dok drugi smatraju da se ta kriza polako stišava, postavlja se pitanje koliko će se još novca izgubiti.

UBS: Amerika pred vratima recesije

Ekonomisti UBS-a procijenili su kako će recesija vjerojatno zahvatiti SAD u sljedećim mjesecima jer prestaje efekt drastičnog smanjenja kamatnih stopa i poreznih olakšica. “Drastično smanjenje osnovne kamatne stope i poreznih olakšica do sada su štitili američku ekonomiju od ulaska u recesiju. Ekonomisti UBS-a očekuju da će efekti fiskalnih ustupaka “izblijedjeti” u drugoj polovici godine, pa će se američka ekonomija neizbježno suočiti s recesijom”, navodi se u priopćenju ove švicarske banke. Očekuje se da će stvarni ekonomski rast u SAD ove godine dostići 1,3 posto, dok će iduće godine iznositi samo jedan posto. U eurozoni se također očekuje razdoblje ekonomskog slabljenja, ali se prognozira da ovu regiju neće zahvatiti recesija. U analizi se dodaje kako su izgledi za brzi ekonomski napredak u Aziji neizvjesni, ali da se na tom kontinentu očekuje stabilan privredni razvoj.