Dvoznamenkast pad investicija i u trećem je ovogodišnjem tromjesečju glavni uteg za bruto domaći proizvod (BDP). Uoči današnje prve procjene Državnog zavoda za statistiku o kretanju BDP-a, dio analitičara smatra da će upravo investicije kao komponenta prevagnuti te da će i treći kvartal imati negativan predznak u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, očekuje da bi pad BDP-a u tri ljetna mjeseca mogao biti oko 0,3 posto. Iako podaci upućuju da su industrijska proizvodnja i osobna potrošnja (sudeći prema prometu u trgovini na malo) u tom razdoblju imali blagi porast, trendovi u građevinarstvu kao značajnom indikatoru stanja ukupnih investicija, i dalje su u dubokom minusu, objašnjava Šaravanja. Blagi minus, i to do 0,5 posto, očekuje i Zdeslav Šantić, glavni ekonomski analitičar SG-Splitske banke. “S obzirom da se u strukturi naših investicija približno polovica odnosi na građevinske radove, sve upućuje da će negativan doprinos te komponente BDP-a teško nadomjestiti solidna turistička sezona, uključujući i njome potaknutu potrošnju”, smatra Šantić. Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić vjeruje ipak da bi ‘pozitivne’ sastavnice BDP-a, među kojima u trećem tromjesečju ističe solidan pozitivan doprinos neto izvoza, mogle u konačnici rezultirati i ukupno pozitivnim predznakom kvartalnog BDP-a na godišnjoj razini. Prema njemu, rast bi za razdoblje srpanj-rujan mogao biti oko 0,5 posto.

Većina analitičara već je prebacila fokus na recentne pokazatelje za zadnje tromjesečje, a oni definitivno nisu ohrabrujući i konačna očekivanja za 2010. vuku prema gospodarskom padu od oko dva posto realno. Jedan od razočaravajućih podataka svakako je ovotjedna objava listopadskog pada industrijske proizvodnje od 4,4 posto na godišnjoj razini. Osobna potrošnja vjerojatno će imati pozitivan doprinos, mišljenja su makroekonomisti, a tome bi trebalo pogodovati ukidanje i više stope kriznog poreza. No, Stojić ističe da bi to moglo potaknuti uvoz te da bi doprinos neto izvoza BDP-u u posljednjem tromjesečju, nakon gotovo dvije godine mogao ponovno biti negativan. Tome bi, kaže, mogao pridonijeti i znatno slabiji izvozni skor brodogradnje, što zbog količine poslova što zbog nižih cijena. A iako se očekuje da će pad investicija usporiti, vjerojatno će još biti u minusu od desetak posto. Dok Stojić drži da bi to moglo rezultirati kvartalnim realnim padom oko 1,5 posto, Šantić vjeruje da bi osobna potrošnja u BDP-u posljednjm kvartalu mogla dati prevagu za pozitivan predznak.

Bez plusa od kraja 2008.

Pozitivan doprinos izvoza
Donese li treće tromjesečje kakav-takav rast BDP-a, bit će to prvi pozitivan predznak nakon posljednjeg tromjesečja 2008, kad je porastao simboličnih 0,2 posto. Od tada traje i razdoblje pozitivna doprinosa neto izvoza BDP-u, ali ponajprije zbog jačeg pada uvoza. U ovom kvartalu taj bi se niz mogao prekinuti.