Grčka kriza koja posljednjih dana ne silazi s naslovnih strana odrazila se i na prinose hrvatskih mirovinskih fondova u prvom polugodištu.

Prema podacima portala Hrportfolio, indeks MIREX za kategoriju A, najizloženiju dionicama, u prvih je šest mjeseci porastao 5,26 posto. Iako na prvi pogled solidan rezultat, treba naglasiti da je MIREX kategorije A u posljednjih mjesec dana pao  preko jedan posto, a u posljednja tri mjeseca gotovo dva posto. U toj kategoriji najbolji rezultat za prvo polugodište zabilježio je Raiffeisenov obvezni fond s prinosom od 6,69 posto. Slijedi ga PBZ/CO s 5,29 posto, AZ je ubilježio 4,7 posto, a na začelju je Erste Plavi s 4,31 posto.

U najbrojnijoj kategoriji B s 1,7 milijuna članova poredak je gotovo istovjetan. Raiffeisen i PBZ/CO imaju praktički isti prinos od 4,5 posto, dok je Erste Plavi na trećem mjestu ostvario 3,53 posto, a AZ 3,37 posto. MIREX kategorije B prvih je šest mjeseci zaključio s rastom od 3,9 posto. MIREX najkonzervativnije kategorije C koja nije izložena dionicama bilježi rast od 2,55 posto. Poredak mirovinskih fondova tu je isti kao i kod kategorije B. Lider je Raiffeisen s 3,97 posto, PBZ/CO je imovinu članova uvećao za 2,64 posto dok su slabiji rezultat od MIREX-a zabilježili Erste Plavi s 1,68 posto te AZ s 1,41 posto. U mirovinskim fondovima zadovoljni su ostvarenim rezultatima, barem se tako dade iščitati iz njihovih razmišljanja.

Tako iz Raiffeisena odgovaraju da nakon izuzetno uspješne 2014. i kontinuirano dobrih prinosa od početka rada koji značajno nadilaze očekivanja s početka mirovinske reforme, ostvareni prinosi u prvoj polovini godine predstavljaju nastavak istog trenda. Početkom godine mirovinci su naglašavali kako će 2015. biti teško ponoviti lanjske dvoznamenkaste prinose. U AZ-u tako kažu da su ostvareni rezultati u skladu, pa čak i nešto bolji od očekivanja s početka godine. U nastavku godine za očekivati je da će moguće podizanje kamatnih stopa od strane američke središnje banke (Fed) imati potencijalno najveći utjecaj na svjetska financijska tržišta, kažu u tom fondu.

"Prvo podizanje američkih kamata od 2006. godine  označit će početak kraja razdoblja svjetske hiperlikvidnosti. S obzirom na činjenicu da nije jednostavno naći adekvatnu usporedbu u povijesti s trenutnim uvjetima, način na koji će različiti oblici imovine reagirati na smanjenu likvidnost – ostaje velika nepoznanica", napominju u AZ-u. Grčka kriza utjecala je na prinose mirovinskih fondova s obzirom da su u navedenom razdoblju pale cijene dionica i obveznica u portfeljima, napominju u Erste Plavom. "U narednim danima, pa i tjednima očekujemo nastavak volatilnosti kao reakciju na vijesti koji dolaze od čelnika EU i Grčke", kažu u tom fondu.