Ustavni sud je Vladi i Saboru dao rok ne izmijene li do 15. studenoga 2012. neustavne dijelove Zakona o zdravstvenom osiguranju, kojim od siječnja 2009. uzimaju postotak premije od obveznog autoosiguranja, osiguratelji Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO) više neće biti obvezni plaćati namet. Sud je konačno prihvatio argumente osigurateljnih kuća koje su još 2009. zatražile ocjenu ustavnosti zakona koji je usvojen krajem 2008. Ciljajući kako po kratkom postupku zakrpati proračun HZZO-a Vlada je osiguratelje najprije obvezala na uplatu deset posto od premije ugovorene na obveznim autoosiguranjima. Nakon što su krovna udruga branše, Hrvatski ured za osiguranje, ali i društva pojedinačno (Allianz, Euroherc, Jadransko, Sunce, HOK) podigli ustavnu tužbu namet je smanjila na sedam posto.

Paušalno određeno
U tom redizajnu zakona Vlada je ispravila i nedorečenosti iz prvog rješenja, namet HZZO-u mora biti uplaćen najkasnije do 10. u mjesecu za protekli mjesec, društvo koje probije rok kažnjava od 500 tisuća do milijun kuna, odgovornu osobu od 30 do 50 tisuća kuna. Tražeći zaštitu kod Ustavnog suda osiguratelji su tvrdili da je namet paušalno određen samo jednoj skupini poduzetnika bez vjerodostojnih podataka i analiza čime su prekršena ustavna načela o jednakopravnom položaju svih sudionika tržišta dok je istodobno HZZO privilegiran.

Zakon bez svrhe
Od 2005. HZZO-u su godišnje plaćali između 43 i 67 milijuna, argument je iz tužbe osiguratelja dok će, procijenili su, samo za 2009. naknada iznositi čak 260-270 milijuna. Sud je razmotrio i očitovanja Ministarstva zdravlja i HZZO-a te stručnu ocjenu Jasenka Marina, profesora na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Ministarstvo i HZZO kao krunski dokaz o nužnom uvođenju nameta u postotku istaknuli su da je “naplata odšteta po starom zakonu bila dugotrajna, a kada bi je naplatili nije pratila vremensko razdoblje u kojemu su troškovi nastali.” Namet u postotku, kažu dalje, “racionalizirao je i ubrzao cjelokupni proces i nije zahtijevao dodatne kadrovske i financijske resurse za administrativno i posebice za sudsko postupanje.” Profesor Marin je pak upozorio da “iznos koji osiguratelji plaćaju HZZO-u ne ovisi ni o broju štetnih događaja, niti o stvarnoj visini pojedine štete.” “Štoviše, HZZO ne mora dokazivati da je do štetnog događaja uopće došlo,” ističe Marin i navodi još jednu nelogičnost “visina naknade štete ovisi isključivo o mjesečnom iznosu naplaćene premije.” Marin zaključuje kako “nije uspio dokučiti pravno utemeljenu svrhu zakona osim, da je riječ o instrumentu za brzo i sigurno ostvarenje prihoda HZZO koji je s pravnog stajališta posve upitan.” Marinovu ocjenu prihvatili su i ustavni suci. Cilj osporenih zakonskih rješenja, zaključuju suci, bio je kako napuniti blagajnu HZZO-a kojoj je u momentu donošenja zakona manjkalo četiri milijarde kuna. Zakonodavac je dužan, ističu, urediti izvore financiranja HZZO-a no, “teret koji je nametnuo industriji osiguranja ne može se ustavnopravno opravdati.” Obveze osiguratelja mora svesti na razumnu mjeru u skladu s načelom razmjernosti, mora ih urediti jednoznačno, precizno i predvidljivo. Kako Sabor počinje zasjedati 15. rujna Vlada ima dovoljno vremena za novo rješenje. Ne usvoji li ga do 15. studenoga osiguratelji više nisu dužni HZZO-u plaćati sedam posto iz premije obveznih autoosiguranja, zaključak je Ustavnog suda.

Mišljenje struke

Otvoren prostor za dijalog
Damir Zorić, predsjednik Uprave Euroherca i Upravnog odbora HUO-a kaže da nema što komentirati jer, “sve što smo imali za reći u zahtjevu je za ocjenom ustavnosti, a Ustavni sud nam je dao za pravo i zakonodavcu naredio neka problematiku uredi na primjeren način.” Odluka Ustavnog suda potvrdila je da su obje stope bile nerealne i neprimjerene, kaže direktor HUO-a Hrvoje Pauković i podsjeća da HZZO namet uzrokuje velike teškoće u poslovanju grupacije. Mora ponovno naglasiti, ističe Pauković, da su osiguratelji oduvijek uredno plaćali stvarnu štetu koju su izazvali njihovi klijenti. Odluka Ustavnog suda, smatra Pauković, otvara prostor za izravan dijalog osiguratelja sa državnim institucijama u kojemu će na konkretnim podacima biti kreiran najbolji mogući model.

Podvučena crta

HZZO-u uplatili ukupno 600 milijuna kuna
Prema podacima o premijama dostupnim na portalu Hanfe i HUO-a društva koja ugovaraju obvezna autoosiguranja od siječnja 2009. do lipnja 2012. uplatila su HZZO-u oko 600 milijuna kuna. Više od 80 posto iznosa otpada na najveća društva: Allianz, Croatiju, Euroherc i Jadransko. Da su plaćali stvarnu štetu, tvrde osiguratelji, ukupno ne bi prelazila 200 milijuna.

Promo

U biznisu posljednjih godina stalna samo mijena jest. Kako izgraditi otpornost?

Pametno upravljanje

Više sustavnosti u linijskom prijevozu: učinkovita rješenja tvrtke ATRON za svakodnevno poslovanje