Premda je ekonomski oporavak neophodan za unapređenje tržišta javnog duga, upravljanje dugom nije zamjena za kvalitetnu fiskalnu politiku. Zaključak je to konferencije “Hrvatski javni dug: upravljanje i izazovi razvoja tržišta” održane u petak u organizaciji Instituta za javne financije, s koje su Vladi poslane preporuke za bolju fiskalnu politiku.Dok državi na za financiranje deficita i otplatu duga ove godine stiže oko 51 mlijardi kuna, stručnjaci upozoravaju na problem jamstava. “Ono što stvara rizik u pogledu budućeg kretanja javnog duga su potencijalne obveze koje su uglavnom vezane uz visinu izdanjih državnih jamstava. Uključe li se izdana jamstva u dug, ukupan dug penje se na više od 50 posto BDP-a ili gotovo 180 milijardi kuna”, istaknula je ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek.

Kredibilitet & razboritost
Već je sada jasno da će se u ovoj godini aktivirati dio izdanih jamstava, a činjenica da milijarde kuna predstavljaju nepoznanica samo za sebe govori kredibilnosti javnih financija i održivom javnom dugu. Upravo je razboritost fiskalne politike ključna poruka konferencije; razboritom fiskalnom politikom moguće je smanjiti troškove zaduživanja i postići održive javne financije. Održivi javni dug posebno je bitan u razdoblju do 2015., zbog nepovoljne valutne strukture i jamstva koja se iz potencijalnog lako mogu transformirati u realni dug pa Vlada i Sabor moraju strateški nadzirati i upravljati dugom, nužno je ojačati koordinaciju monetarne i fiskalne politike. Poseban problem javnih financija su javne tvrtke i njihovo netransparentno poslovanje iako među njima ima svijetlih primjera onih koje ne pate od prezaduženosti ni kreditne nesposobnosti. Javna poduzeća treba restrukturirati i većinu privatizirati, a njihovi troškovi staviti pod kontrolu i smanjivati te uvesti nagrađivanje menadžera prema rezultatima poslovanja.

Nemogući zadatak
Ne uvede li se red u javne financije, što mnogi ocjenjuju nemogućim zadatkom u izbornoj godini, u pitanje dolazi kreditni rejting države, a s njim i cijena novog zaduživanja. “Pad kreditnog rejtinga može biti izravni rezultat samo nerazboritih odluka Vlade ili budućih vlada u Hrvatskoj. I dosad je to bio rezultat i nepovoljnih kretanja i lošega financijskog poslovanja, ali su u znatnoj mjeri determinirane i odlukama koje nisu išle u pravom smjeru”, istaknuo je Ante Bajo iz Instituta za javne financije. Da stavi pod kontrolu javne financije državi su okupljeni stručnjaci preporučili razvoj upravljanja javnim dugom po uzoru na zemlje Europske unije, definiranje portfelja državne imovine i objedinjeno upravljanje imovinom i obvezama, kao i izdavanje većeg broja obveznica manje vrijednosti ravnomjerno tijekom godine. Jednako tako zatraženo je transparentnije izdavanje jamstava, konsolidacija financijskih izvještaja lokalnih jedinica i komunalnih društava.

Preporuke vladi

Razvijati upravljanje dugom po uzoru na EU: objediniti upravljanje financijskom imovinom i obvezama te unaprijediti izdavanje i trgovanje, uvesti primarne dilera, više se zaduživati obveznica umjesto kreditima
Razvijati tržište izdavanjem obveznica manje vrijednosti ravnomjerno tijekom godine, izdavati vrijednosnice namijenjene stanovništvu, povećati izdvajanja u drugi mirovinski stup, uvesti repo aukcija i market makera te kalendara izdanja
Povećati transparentnost jamstava po sektorima, rokovima dospijeća, riziku
Koordinirati monetarnu politiku i upravljanje dugom
Povećati transparentnost javnih tvrtki, restrukturirati ih i većinu privatizirati, nagrađivati menadžere ovisno o rezultatima
Konsolidirati financijske izvještaje lokalnih jedinica i lokalnih komunalnih društava
Definirati portfelj državne imovine