Koncem prošloga tjedna Sveslovenska udruga malih dioničara (VZMD) i Petrol zatražili su proširenje dnevnog reda Skupštine Istrabenza sazvane za 28. kolovoza te objelodanili svoje prijedloge iznosa dividendi koje će biti isplaćene dioničarima. Njihovi se prijedlozi bitno razlikuju od prijedloga koje su Skupštini predložili Uprava Istrabenza i njezin predsjednik Igor Bavčar koji je ujedno i 25-postotni vlasnik koparske naftne kompanije. Stoga se u slovenskim medijima tumače kao rasplamsavanje sukoba između najvećih Istrabenzovih vlasnika s njegovom upravom i Bavčarom koji je prošle godine započeo s preuzimanjem tvrtke čiji je glavni menadžer.

Pitanje dividende
Dok je Uprava Istrabenza predložila da dividenda iznosi 0,79 eura po dionici, Petrol traži da dividenda bude 3,79 eura, a VZMD 1,08 eura po dionici. Petrol istovremeno traži da u Nadzornom odboru umjesto dosadašnja dva ubuduće ima tri člana. VZMD pak inzistira da njegov član Nadzornog odbora ima mandat četiri godine, a ne do svibnja sljedeće godine kad istječe mandat svim članovima Nadzornog odbora. Uprava Istrabenza tvrdi da je prijedlog VZMD-a protivan statutu tvrtke jer je predstavnik malih dioničara u Nadzorni odbor ušao nakon što je iz njega prije nekoliko mjeseci istupio predstavnik vlade, pa je zapravo tek preuzeo njegov mandat koji istječe u svibnju sljedeće godine. Treći je prijedlog Petrola da se na Skupštini ne glasa o razrješnici članovima Istrabenzove uprave i Nadzornog odbora. Igor Bavčar je reagirajući u Delu taj Petrolov prijedlog ocijenio nezakonitim jer je glasovanje o razrješnici članovima Uprave i Nadzornog odbora neodvojivo od izglasavanja raspodjele bilančne dobiti. Također Bavčar tvrdi da Petrolov prijedlog iznosa dividende “vodi u iscrpljivanje Istrabenza, ozbiljno ugrožava njegovo poslovanje i vodi u smanjivanje njegova kapitala, potencijalno i u likvidaciju”.

Oduzimanje glasova
Petrolovi i VZMD-ovi prijedlozi vjerojatno ne bi ugledali svjetlo dana, a pogotovo ne bi podigli toliku prašinu da početkom srpnja Agencija za trgovinu vrijednosnim papirima nije oduzela pravo glasa na Skupštini Igoru Bavčaru i njegovu Maksima holdingu koji je 25-postotni vlasnik Istrabenza te s njim povezanim NFD-u, financijskom skupinom koja je preko svojih društava također četvrtinski vlasnik Istrabenza. Agencija im je zajedno ukupno oduzela 49,41 posto glasova zato što nisu objavili preuzimačku ponudu za Istrabenz iako su po zakonu to morali učiniti odmah nakon što su koncentrirali više od četvrtine vlasništva u Istrabenzu. Nakon što je Agencija oduzela pravo glasa na Skupštini Bavčaru i NFD-u, njihovi će se glasovi preliti drugim vlasnicima, a ponajviše Petrolu koji bi svoj sadašnji 32,63-postotni udio glasova udvostručio na oko 66 posto glasova te VZMD-u koji bi stekao nešto više od 30 posto glasova na Skupštini. Više je nego očito da bi u tom slučaju Petrolovi prijedlozi i prije Skupštine imali uvjerljivu većinu unatoč protivljenju Istrabenzove uprave te Bavčara i NFD-a kao najvećih pojedinačnih vlasnika Istrabenza. U dijelu slovenskih medija kalkulira se da Petrol svojim prijedlozima želi “stisnuti” Istrabenz kako bi prije svega uspostavio čvršću kontrolu nad Istrabenzovim 17,5-postotnim vlasništvom u Petrolu, a ne kako bi ga unazadio ili uništio, na što sumnja Bavčar kad procjenjuje Petrolove prijedloge lansirane mjesec i pol prije održavanja Istrabenzove skupštine. Prema toj medijskoj kalkulaciji do Skupštine ima sasvim dovoljno vremena za dogovor između prvih ljudi Istrabenza i Petrola, pa bi se on lako mogao i dogoditi.

Raspetljavanje problema
S druge strane poslovni dnevnik Finance razigrale su druge dvije varijante raspetljavanja problema koji su se spleli oko Istrabenza i njegova menadžera i vlasnika Igora Bavčara nakon “zamrzavajuće” odluke Agencije za trgovanje vrijednosnim papirima. Kako bi povratio pravo glasanja na Skupštini, Bavčar već neko vrijeme traga za bankom koja bi kreditirala njegovo preuzimanje Istrabenza jer bi legalizacijom preuzimanja i njemu i NFD-u bilo vraćeno pravo glasovanja na Skupštini. Budući da je riječ o kreditu “teškom” između 262 i 333 milijuna eura koliko im je potrebno za preuzimanje dionica koje nisu u njihovu vlasništvu, Finance tvrde da je Bavčar i zbog vremenskog tjesnaca sve skloniji da svoje preuzimanje Istrabenza odgodi za bolja i mirnija vremena, pa je navodno krenuo u potragu za stranim hedge fondom kojemu bi prodao svoj paket dionica u Istrabenzu na određeno vrijeme, a potom ga preuzeo natrag kad temeljito pripremi preuzimanje većinskog vlasništva u Istrabenzu. Ako želi izbjeći komplikacije na Skupštini Istrabenza koje se sve više zakuhavaju nakon Petrolovih i VZMD-ovih prijedloga, Bavčar mora vrlo brzo realizirati ili legalizaciju preuzimanja uz pomoć bankarskog kredita ili “parkiranje” dionica u nekom stranom fondu. U suprotnom, morat će potražiti kompromis s Petrolom i VMZD-om, što mu sudeći prema reakcijama na njihove prijedloge sada teško pada.

Rast slovenskog trgovinskog deficita u 2008.

Slovenija je u svibnju izvezla robe za 1,68 milijardi eura, a uvezla 1,98 milijardi, pa je trgovinski deficit iznosio 306,7 milijuna eura. Deficit u vanjskorgovinskoj razmjeni bio je gotovo dvaput veći nego u travnju, a pokrivenost uvoza izvozom se sa travanjskih 91,8 posto snizila na 84,5 posto. Prema privremenim podacima državnog statističkog zavoda, uvoz u svibnju se u odnosu na travanj 2007. povećao za 5,5 posto, a izvoz za samo 0,1 posto. U države članice EU bilo je izvezeno robe u vrijednosti od 1,2 milijardi eura, što predstavlja 70% izvoza, dok je iz Unije uvezeno 1,58 milijardi eura robe, odnosno 79,6 posto uvezene robe. U države koje nisu u EU Slovenija je izvezla robe za od 503, a uvezla za 403,7 milijuna eura

loše spavanje

Ako se budite umorni, možda je vrijeme da promijenite ono na čemu spavate

ubrzana digitalizacija

Jedna stvar odlučuje hoće li Europa imati sigurnu energiju i brži internet