Hrvatska i ove godine nastavlja bilježiti iznadprosječne rezultate gospodarstva u usporedbi s većinom zemalja Europske unije, ali i regije srednje i istočne Europe. Prema najnovijem izvješću UniCredit Investment Institutea, analitičari talijanske grupacije očekuju rast BDP-a Hrvatske od 3,1 posto u ovoj godini te 3,2 posto u idućoj, čime bi domaće gospodarstvo nadmašilo prosjek i EU-a i zemalja regije.

“Hrvatska se pokazala iznimno otpornom na globalne izazove zahvaljujući snažnom tržištu rada, stabilnoj osobnoj potrošnji te ubrzanom korištenju sredstava iz europskih fondova”, ističe Hrvoje Dolenec, glavni ekonomist Zagrebačke banke, lokalne članice UniCredita. Upravo su projekti koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) dali novi zamah rastu i investicijama.

Potrošnja kućanstava

U cjelini gledano, regija na koju je UniCredit primarno fokusiran, srednja i istočna Europa (SIE), ostat će jedna od najbrže rastućih regija na Starom kontinentu. UniCredit joj procjenjuje rast BDP-a od 2,2 posto u 2025. i 2,4 posto u 2026. godini, što je dvostruko brži tempo od prosjeka koji ostvaruje Unija. Glavni pokretači ekonomske aktivnosti bit će rast plaća, snažna potrošnja kućanstava i stabilizacija izvoza, uz dodatni impuls koji dolazi iz europskih fondova i stranih ulaganja.

“Potrošnja kućanstava ostaje ključni pokretač rasta s prosječnim rastom od tri posto u regiji SIE, vanjska potražnja pokazuje znakove poboljšanja, a EU fondovi i strana ulaganja počinju ubrzavati. Regija je dobro pozicionirana da iskoristi prednosti globalnih i europskih pomaka u trgovini i ulaganjima, iako neizvjesnost globalnog okruženja ostaje i dalje izražena, uz prisutnost rizika negativnih promjena”, rekao je.

Analitičari talijanske grupacije očekuju da će novi proizvodni kapaciteti u industriji baterija u Mađarskoj dodatno potaknuti rast u idućoj godini, dok bi povoljniji makroekonomski uvjeti u eurozoni i fiskalni poticaji iz Njemačke mogli imati pozitivan učinak i na ostale zemlje srednje Europe.

Ograničeni doseg rizika

Prema izvješću Grupe, pad kamatnih stopa, u kombinaciji s bržim povlačenjem EU sredstava i pozitivnim prelijevanjem njemačkih fiskalnih poticaja, trebao bi podržati ulaganja u 2026. godini.

Očekuje se da će izravna strana ulaganja, posebno u proizvodnji, proširiti izvozne mogućnosti regije i stvoriti dugoročnu konkurentnost.

“Ulagači i dalje vide priliku u srednjoj i istočnoj Europi, ne samo zbog snažne domaće potražnje već i zbog povoljnog geografskog položaja koji omogućuje pristup europskim tržištima”, pojašnjava Eszter Gárgyán, strateginja UniCredita za SIE regiju u priopćenju. Dodaje kako su politički i fiskalni rizici i dalje prisutni, ali “ograničenog dosega” te ne bi trebali značajnije utjecati na investicijski potencijal regije. Unatoč geopolitičkim napetostima i neizvjesnostima koje prate europsko gospodarstvo, UniCredit procjenjuje da će regija zadržati stabilan rast iznad prosjeka EU-a, uz posebnu ulogu Hrvatske koja bilježi snažan zamah osobne potrošnje i rast zaposlenosti. U idućem razdoblju treba pratiti nekoliko čimbenika, navodi se u izvješću, a to su tempo oporavka eurozone, potencijalne geopolitičke napetosti i nadolazeće izborne cikluse u nekim zemljama uz zaključak da se ipak ne očekuje njihov značajniji utjecaj.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”