Unatoč pandemiji i povijesnom padu BDP-a, u prvih osam mjeseci ove godine bankovni depoziti hrvatskih građana i tvrtki narasli su za gotovo 20 milijardi kuna i tako premašili iznos od 322 milijarde kuna, piše u četvrtak Večernji list.

Mjesečni je rast hrvatske štednje iznosio prosječno 3,2 milijarde kuna, a do kraja godine očekuje se da će se štednja povećati bar još koju milijardu.

Na osnovi Ankete o financijama i potrošnji Hrvatske narodne banke, Hrvatska se s koeficijentom raspodjele dohotka od 0,5 svrstava među zemlje u svijetu s najizraženijom nejednakošću, a socijalne su razlike svaki dan sve veće.

U bankama tako 220 milijardi kuna drži oko tri milijuna građana, od toga 51 tisuća njih ima depozite veće od milijun kuna, što je samo 1,7 posto štediša. Prosječan je iznos depozita po stanovniku 6571 euro, a depoziti iznose 50,7 posto financijske imovine kućanstava. Prema Allianzovoj klasifikaciji financijskog bogatstva, u srednju klasu ubraja se nešto više od milijun građana.

Gotovo 20 milijardi kuna spremili su hrvatski građani u banke u godini najveće krize koju statistika “pamti”! Istodobno je u blokadi za 16,4 milijarde kuna duga oko 250 tisuća građana – s obiteljima više od deset posto stanovništva. Nad oko 83 tisuće naših sugrađana provodi se postupak jednostavnog stečaja potrošača što je eufemizam za bankrot. I to su samo oni s dugom nižim od 20.000 kuna, a oni s većim dugovima ne mogu čak ni jednostavno bankrotirati.

No u Hrvatskoj se odvija i paralelni život: samo u prvih osam mjeseci ove godine, do kraja kolovoza, ukupni su depoziti u bankama, uključujući i pravne osobe, premašili iznos od 322 milijarde kuna i na godišnjoj se razini povećali čak 19,8 milijardi kuna, donosi Večernji list.