Burne rasprave o kredibilitetu Libora, jedne od svjetskih referentnih kamatnih stopa, koje tresu svjetska financijska tržišta, ne uzbuđuju, čini se, previše domaću financijsku industriju. Iako u hipotetskom scenariju Libor može biti revidiran naviše, a time i cijena kredita koji su za nj vezani, to ne znači automatski i rast kamatnih stopa na kredite na domaćem tržištu, smatraju analitičari.

Libor pod ‘paljbom’
Britanska bankarska asocijacija (BBA) već godinama izračunava Libor na temelju anketiranja šesnaest banaka članica kojima svakodnevno postavljaju isto pitanje: koliko ih stoji međusobno posuđivanje novca za petnaest raznih rokova, od posudbe preko noći do jedne godine, i to u dolarima, eurima i jenima. Tada BBA izračunava prosjeke (bez najniže i najviše cijene), a oko 11.30 sati svakoga dana objavljuje koliko iznosi Libor (London interbank offered rate). Libor je pod ‘paljbom’ od ožujka kada je Banka za međunarodna poravnanja (BIS) ustvrdila da anketirane banke umanjuju troškove zaduživanja kako bi izbjegle spekulacije o tome jesu li pogođene gubicima povezanim s krizom američkih hipotekarnih kredita. Trebalo je proći dva mjeseca nakon kritika BIS-a da BBA reagira. “Libor je prema procjeni BIS-a podcijenio stvarni trošak financiranja između 20 i 30 baznih bodova što je od 0,2 do 0,3-postotna boda u usporedbi s iTraxx Europeomom (indeks kreditnih default swapova)”, kaže analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Koliko je Libor podcijenjen dovoljno govori brojka da je kao posljedica američke krize od listopada do danas indeks iTraxx porastao između 50 i 60 baznih bodova. Prema podacima Bloomberga, uz kretanje Libora vezano je 150 trilijuna američkih dolara vrijednosnica; u rasponu od financijskih izvedenica preko korporativnih obveznica do hipotekarnih zajmova, što zorno pokazuje njegovu važnost.

Šutljive banke
Koliko je domaćih plasmana vezano uz Libor nije poznato jer središnja banka HNB ne vodi takav tip statistike. Domaće banke o problemu Libora ne žele previše govoriti. Iako je najveći dio domaćih plasmana inozemnog porijekla i time vezan uz valutnu klauzulu (koja je vezana uz kamatne stope na europskom tržištu), od banaka smo dobili tek šture odgovore. “Izvori sredstava Hrvatske poštanske banke nisu inozemnog porijekla i kamatne stope naših plasmana nisu kreirane na temelju Liborovih kamatnih stopa”, kažu u HPB-u. U Erste banci kažu da ta banka “nema u ponudi kredite za građane koji su vezani uz Libor te da će, kao i do sada, ponudu određivati ovisno o tržišu”. Druga najveća banka, PBZ, kratko je odgovorila da “PBZ koristi uglavnom Euribor za svoje plasmane prema poslovnim klijentima”. Od ostalih banaka odgovor uopće nismo dobili. Iako se unatoč šutljivosti banaka o ovoj temi domaće kamatne stope i te kako formiraju pod utjecajem kamata na europskom tržištu, analitičar Velimir Šonje smatra da se ništa dramatično neće dogoditi. “Neće biti nikakvog znatnog utjecaja na tržište. Eventualno što bi se moglo dogoditi, u slučaju da se promijeni statistički izračun, fino je podešavanje izračuna od domaćih banaka“, drži Šonje. Istog je mišljenja i Stojić koji kaže “da je na tržištu previše varijabli da bi se jednostavno moglo procijeniti što će se dogoditi s kamatama. Primjerice, elementi koji utječu na izračun su i hedging, promjene u strukturi pasive, kao i konkurencija banaka na razini financijskih konglomerata”, kaže Stojić.