Idejni tvorac zajedničke europske valute Tommaso Padoa-Schioppa (70) umro je od infarkta tijekom večere s prijateljima u Rimu. Poznat je po rezovima i ekonomskim mjerama koje je pokrenuo kao ministar ekonomije 2006. u vladi lijevog centra premijera Romana Prodija.

Rođen u Bellunu, klasičnu gimnaziju je završio u Trstu, a diplomirao je ekonomiju na milanskom sveučilištu Bocconi te je magistrirao na MIT-u u Bostonu 1970. godine. Počeo je raditi u talijanskoj narodnoj banci (Banca d’Italia) gdje je od 1979. do 1983. bio glavni direktor za ekonomiju i financije, a od 1984. do 1997. zamjenik guvernera. Od 1998. do 2006. bio je član izvršnog odbora Europske središnje banke. Za Tommasa Padoa-Schioppu se može kazati da je duhovni autor eura. Još 1982. je napisao da zemlje, tada još Europske zajednice, neće moći ostvariti slobodnu vanjsku trgovinu, kolanje kapitala i imati fiksnu mjenjačku stopu bez jedinstvene monete, kojom bi upravljala Europska središnja banka. Izvješće Delors (Jacques Delors je bio predsjednik Europske komisije) iz travnja 1989. preuzelo je ideju o stvaranju jedinstvene monete, a Padoa-Schioppa je bio zadužen za utemeljenje nove Europske središnje banke. U Italiji je Padoa-Schioppa poznatiji kao ministar ekonomije od 2006. do 2008., odnosno u drugoj Prodijevoj vladi koja je trajala samo dvije godine, po rezovima u državnom proračunu za 2007. od 33,8 mlrd. eura. Zahvaljujući tim mjerama, koje su uz ostalo zaustavile utaju poreza i dovele dodatna sredstva u državnu blagajnu, Italija je lakše dočekala sadašnju ekonomsku krizu. Iako je vlada Silvija Berlusconija zadržala dio tih mjera, neke je napustila pa su ponovno ohrabreni utajivači poreza. Dosta polemika je izazvala tadašnja njegova izjava da mladi ostaju u obiteljima i žive na račun roditelja. Pogrdno ih je nazvao “velikom djecom” i predložio stvaranje fonda iz kojeg bi se financiralo osamostaljivanje djece. Padoa-Schioppa je svakako imao viziju onoga što će se događati u ekonomiji i s njime je Italija izgubila čovjeka sposobnoga za predlaganje mjera s kojima se treba sučeliti u globalnoj ekonomskoj krizi.