Kako se i očekivalo, ulagači su u srijedu bili jako zainteresirani ua terzorske zapise Ministarstva financija. Investitori su tako ponudili gotovo dvostruko više od realiziranoga izdanja Ministarstva financija koje je u startu planiralo plasirati 900 milijuna kuna i 50 milijuna eura zapisa. Banke, mirovinski i investicijski fondovi kao i ostali investitori ponudili su čak 2,58 milijardi kuna i 57 milijuna eura, no Ministarstvo je na kraju prodalo ukupno 1,3 milijardi kuna i 51 milijun eura zapisa.

Velik interes za kratkoročnim dugom države dodatno je spustio i kamatne stope. Tako su se one kretale između 2,48 posto za tromjesečne kunske zapise i 3,60 posto za jednogodišnje. Inače, kamatne stope padaju tijekom cijele godine. U siječnju se država kratkoročno mogla zadužiti sa kamatnom stopom od 4,60 posto za tromjesečne kunske zapise, odnosno sa stopom od 5,45 posto za jednogodišnje zapise. Što se tiče eurskih zapisa, kamatna stopa iznosila je u srijedu 2,66 posto za tromjesečne, odnosno 3,30 posto za jednogodišnje zapise. Početkom godine, stope su iznosile 4,50 posto, odnosno 4,95 posto. Iduća akucija zapisa je idući utorak.