Sudac Općinskog građanskog suda Marijan Glavaš 27. listopada donio je presudu koja će uzdrmati bankarski sektor u korijenu: cijeli ugovor o kreditu u eurima proglasio je ništetnim na temelju ništetne kamate jer se mijenjala jednostranom odlukom banke, piše u petak Jutarnji list.

To je prva presuda, barem koliko je poznato, koja se odnosi na ništetnost kredita u eurima! Sud je stao na stranu tužitelja, korisnika kredita B. Š. koji je 2004. u jednoj od većih banaka podigao nenamjenski kredit u kunskoj protuvrijednosti 15.200 eura na rok od sedam godina s kamatnom stopom od 9,5 posto godišnje.

Ona je od 1. listopada 2007. do 1. srpnja 2009. povećana na 9,6 posto, odnosno 10,65 posto. Prema ovoj presudi taj ugovor pada u vodu zbog odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi.

Ako banka jednostrano određuje obveze dužnika koji nema pravo glasa o promjenama niti na njih može utjecati, takav je ugovor nepošten i ne vrijedi, presudio je Glavaš.

Sud nije prihvatio argumente odvjetnika banke koji su poricali ništavnost promjenjive kamate i tvrdili da se presuda iz kolektivnog spora ne primjenjuju na kredite s valutnom klauzulom u eurima.

Nije sporno da je u postupku za zaštitu kolektivnih interesa potrošača presudom Trgovačkom suda, koju je potvrdio i Visoki trgovački sud, ustanovljeno da je banka od 10. rujna 2003. do 31. prosinca 2008. povrijedila kolektivne interese i prava potrošača, piše sudac Glavaš koji je procijenio da takve odluke obvezuju i njega.

U potrošačkim ugovorima o kreditima koristila je nepoštenu ugovornu odredbu o redovnoj kamati koja je tijekom postojanja obveze promjenjiva u skladu s njezinom jednostranom odlukom. A potrošač-dužnik nije imao priliku ni šansu pregovarati o promjeni kamata.

Prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača ugovor se smatra nepoštenim ako suprotno načelu savjesnosti i poštenja uzrokuje značajnu neravnotežu u pravima i obvezama na štetu potrošača, donosi Jutarnji list.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju