Rupa je izbjegnuta! Zaključak je to analitičara Hrvatske udruge banaka koji su u jučer objavljenoj analizi "secirali" kreditnu aktivnost na domaćem bankarskom tržištu te korelacije s cjelokupnim gospodarstvom.

Rupa o kojoj govore odnosi se, naravno, na poremećaje prouzročene krizom Agrokora, a koja se "otvorila" lani.   "Ti problemi su, uz objektivne, imali psihološke i političke učinke na očekivanja poslovnih subjekata i potrošača", kažu u HUB-u uz napomenu da se ta nervoza osjetila i na tržištu kredita. No da rupa ipak nije progutala previše, pokazao je drugi ovogodišnji kvartal u kojem je, vele, postao vidljiv novi zamah.

"Definitivno je profiliran uzlazni dio kreditnog ciklusa, nakon intermezza 2017. i na početku 2018. Oporavak kreditiranja, pojavio se u uvjetima nastavka pada kamatnih stopa i kamatne marže. Ona se smanjila na 2,8%, a kamatne stope na kredite kreću se u okviru raspona eurozone", tvrde. U srpnju su, naime, ukupni plasmani porasli 1,2% odnosno 2,6 milijardi kuna naspram istog lanjskog mjeseca.

No, dok su zajmovi stanovništvu rasli po međugodišnjoj stopi od 4,1%, kod poduzeća se nastavljaju negativne stope sa srpanjskih -2,1%. U HUB-u objašnjavaju da je to rezultat prodaja portfelja u kojima krediti poduzeća imaju najvažniju ulogu. Dotaknuli su se i pitanja povrata stope na kapital u bankama, komentirajući kako je ona s oko 9%, još ispod svjetskog prosjeka, a zbog osjetno smanjenih rizika koji uvjetuju niže troškove rezerviranja.

"Oni su se smanjili s više od milijarde kuna u drugom lanjskom kvartalu, na 322 milijuna u drugom tromjesečju ove godine", pojašnjavaju. Podcrtavaju i već dobro poznatu činjenicu da su banke na domaćem tržištu visoko kapitalizirane te dodaju:  "Uz stopu adekvatnosti kapitala od oko 22%, spadaju među najbolje kapitalizirane u svijetu, i sposobne su još dugo podržavati uzlet kreditnog ciklusa".

U osvrtu na nacionalni BDP, koji je u drugom kvartalu ostvario godišnji rast od 2,9%, kažu da je nedovoljno naglašen tromjesečni rast od 1,1%o na kvartalnoj ili više od 4% na godišnjoj razini. To je, vele u HUB-u, jedna od najbržih povećanja BDP-a u EU u drugom kvartalu, a ubrzani je oporavak, po njima, išao ruku pod ruku upravo s bankarskom kreditnom aktivnošću.