Banke, poslovanje nekretninama, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda te vlasnička ulaganja u nekretnine djelatnosti su u koje se prošle godine slilo najviše izravnih inozemnih ulaganja (FDI). Ona su lani premašila milijardu eura, a od ukupno 1,05 milijardi (neto) ulaganja gotovo 895 milijuna eura odnosi se na spomenute četiri djelatnosti.

U odnosu na 2010. lanjski skor izravnih stranih ulaganja je tri i pol puta veći (preklani su bila manja od 300 milijuna eura) no to je u najvećoj mjeri objašnjivo specifičnom situacijom u 2010. s takozvanim kružnim izravnim ulaganjima koja kao učinak u osnovi imaju povećanje ulaganja u oba smjera (u Hrvatsku i u inozemstvo) za isti iznos. Nakon što su u 2008. i 2009. rezultirala povećanjima, u prosincu 2010. su kružna ulaganja imala negativan predznak u iznosu 619 milijuna eura, što je bilo posljedica ukidanja inozemne tvrtke putem koje su se odvijala kružna ulaganja. Inače, tri od četiri spomenute djelatnosti kod kojih je lani zabilježen najveći prirast izravnih stranih ulaganja i u 20-godidšnjem su nizu statističkog praćenja stranih ulaganja među glavnim odredištima FDI-a u Hrvatskoj, dok su “vlasnička ulaganja u nekretnine” u praćenju FDI-a prisutna tek od 2007. i otada su se stalno povećavala – sve do prošle godine. Lani su, naime, prvi put u odnosu na godinu prije zabilježila smanjenje (sa 182 na 146 milijuna eura). Zanimljivo je primijetiti i da je u djelatnosti trgovine, koja je uz bankarski sektor bila najčešća meta stranih ulaganja u Hrvatskoj (trgovina na veliko i posredovanje u trgovini od 1993. su privukli 2,56 milijardi eura ili 10 posto ukupnih izravnih ulaganja), prošle godine prvi put zabilježen negativan predznak stranih ulaganja (-155 milijuna eura), što znači da je lani bilo više povlačenja kapitala nego ulaganja.

U najvećoj mjeri lanjskih je milijardu eura FDI-a bilo rezultat vlasnička ulaganja, dok su zadržane zarade pridonijele s nešto više od 300,7 milijuna eura. Vlasnička ulaganja dosegnula su tijekom 2011. više od 1,9 milijardi eura, što je daleko više nego prethodne dvije godine, no istodobno se kod takozvanih “ostalih ulaganja”, koja se u dobroj mjeri odnose na dužničke odnose s vlasnički povezanim osobama, bilježi odljev veći od 1,2 milijarde eura. Objašnjenje te veze stručnjaci HNB-a dali su u posljednjem Biltenu analizirajući posljednji lanjski kvartal. Istaknuli su, naime, kako su u posljednja tri mjeseca vlasnička ulaganja iznosila 900 milijuna eura, ali i da su mahom bila povezana s pretvaranjem potraživanja inozemnih vlasnika u kapital domaćih poduzeća. Nasuprot tome, ona u nove proizvodne kapacitete i u zadnjem lanjskom kvartalu bila su daleko manja. Prema podacima navedenim u Biltenu, oko sto milijuna eura.Iako Hrvatska posljednjih godina zaostaje za usporedivim zemljama prema privlačenju stranih ulaganja, s 25,67 milijardi eura FDI-a od 1993. godine Hrvatska stoji solidno u tim usporedbama. Nakon lanjskih 244 eura FDI-a po stanovniku, ukupni iznos FDI-a per capita u Hrvatskoj dosegnuo je 5780 eura, što je više nego u mnogim tranzicijskim zemljama. U tom smislu i dalje vrijedi ocjena da je u Hrvatskoj daleko veći problem struktura stranih ulaganja, s (pre)velikom koncentracijom u bankarstvu (1/3 ukupnih FDI-a) i trgovini, a premalo privučenih ulaganja u proizvodne sektore.