Obilje jeftinog novca u svijetu navodi ulagače na preuzimanje dosad nezapamćenih rizika u cilju ostvarivanja prinosa u okruženju kamatnih stopa nadomak nuli, uvedenih nakon početka financijske krize 2007. godine na potezu od SAD-a do eurozone.

Gotovo desetljeće jeftinog novca pomoglo je tim zemljama da lakše prebrode krizu, no uz skupu cijenu za štediše, kojima se ograničava zarada od tradicionalnih vidova ulaganja, poput obveznica, pa navodi mnoge među njima da potraže rizičnije,  nekonvencionalne alternative. 

Zanimanje za hedge fondove, nekretnine, slike i vino snažno je poraslo. Takav je zaokret posebno izražajan u Švedskoj, gdje su kamatne stope već dulje vrijeme na vrlo niskim razinama. 

Poznata aukcijska kuća u Stockholmu Bukowskis bilježi sve veću potražnju za švedskim umjetninama i skandinavskim dizajnerskim namještajem. "Online prodaja u Švedskoj vrlo snažno raste. Cijene doista jako rastu, a ne mislim da su dosegnule vrhunac", kazala je Paulina Sokolow, kreativna direktorica u Bukowskisu.

Na vinu se primjerice jako puno može zaraditi. Sanduku od 12 boca vina Chateau Mouton-Rotschild, berba 2000. godine, vrijednost je u međuvremenu porasla s oko 2.800 dolara na 18.600 dolara, koliko iznosi trenutno. A bonus je taj da ga uvijek možete popiti, ma što god se dogodilo s njegovom cijenom. 

"Prinosi se čine privlačnima u aktualnom okruženju. Pa ako sve krene po zlu, i dalje ćete imati opipljivu imovinu", kazao je izvršni direktor britanske tvrtke za ulaganja u vino Cult Wines Tom Gearing.

Gomilanje novca

Glavni ulagački strateg u švedskoj banci SEB Hans Peterson kaže da su mnogi klijenti u potrazi za novim vidovima ulaganja. "Klijenti su frustrirani. To dovodi do toga da moraju kupovati ciklički senzitivne kategorije imovine, poput dionica, a što može učiniti ova tržišta još promjenjivijima. Ulagači također investiraju u nekretnine".

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Skok cijena kod švedskih komada namještaja i tepiha događa se u zemlji u kojoj su cijene nekretnina poskočile za 36 posto od kraja 2013. godine. Prošlogodišnja prodaja stana u Stockholmu za 12 milijuna dolara postigla je novi rekord, premda takvo što gotovo da ne bi privuklo pažnju u jednom Londonu ili New Yorku.  Snažan procvat cijena dijelom su potaknule porezne olakšice, ali isto tako i kamatne stope nadomak nule koje su lani prešle u negativne.

Negativna kamatna stopa bankama povećava troškove, a osmišljena je kako bi ih potaknula na veće kreditiranje. No, ovakvo teško okruženje, posebno nakon nedavnog oštrog pada cijena dionica, čini se ranjivim.

"Jesu li rizici preveliki? To će tek vrijeme pokazati", kazao je Peterson.

Uznemirujuća priča

Iskustvo Japana, koji muku muči s dva izgubljena desetljeća stagnacije u gospodarstvu, uznemirujuća je priča. Poput mnogih gradova sada u Europi, Tokio je bilježio snažan uzlet cijena nekretnina i umjetnina početkom 90-ih godina prošloga stoljeća. 

Naglo zaoštravanje pravila vezanih za ulaganja u nekretnine na koje se odlučila japanska vlada, dovelo je do oštrog pada cijena stambenih nekretnina, povukavši za sobom i tržište umjetnina. Posljedičnim snižavanjem kamatnih stopa u Japanu, koje su oko 2000. godine bile na nuli, nije se uspjelo oživjeti gospodarstvo.

Tijekom gotovo 20 godina deflacije tamošnji su potrošači odgađali potrošnju, vjerujući da će cijene nastaviti padati. Dug zemlje postao je tako gotovo dvostruko veći u usporedbi s veličinom gospodarstva.

Upravo to je sudbina koju Europska središnja banka (ECB) želi izbjeći. Glavni alati kojima to žele postići, uključuju, međutim, održavanje niskih kamatnih stopa.

U Švicarskoj su negativne kamatne stope, koje središnja banka zaračunava bankama za držanje njihova novca, prebačene na leđa nekih klijenata, koji su prisiljeni plaćati za držanje novčanih pologa.

Neki pak radije novac čuvaju u madracima. Novac koji se tako drži kod kuće ili u trezorima u eurozoni je premašio iznos od 1.000 milijardi eura, većinom u novčanicama od po 500 eura.

"Svima je postalo jasno da imamo negativne kamatne stope koje će se, čini se, zadržati kroz određeno vrijeme, i to utječe na preferencije ulagača", kazao je Alfred Roelli, viši portfelj menadžer u Pictetu, švicarskoj banci koja prezentira svojim klijentima  umjetnine i kolekcionarske predmete na posebnim skupovima.

Po njegovim riječima, okruženje niskih kamatnih stopa "primorava ulagače da budu skloniji avanturizmu i otvoreniji prema novim ulagačkim idejama".

Robert Ketterer, koji vodi jednu aukcijsku kuću u Njemačkoj, kazao je da su niske kamatne stope dobre za biznis jer navode na kupnju umjetnina one koji kažu da ne mogu ostvariti prinose na svoju štednju.

"Vlasnici, s druge strane, oklijevaju s prodajom zato što ne znaju što činiti s tim novcem", kazao je Ketterer.