EN DE

U srpnju smanjena aktiva Hrvatske narodne banke za 2,7%

Autor: Ante Pavić
22. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Srpanjsko smanjenje posljedica je pada najznačajnijih stavki, odnosno inozemne aktive te potraživanja od poslovnih banaka

Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke se prema posljednjim podacima središnje banke početkom druge polovice godine smanjila za 2,7 posto, stoji u analizi Raiffeisen banke.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ukupna je aktiva krajem srpnja iznosila 71,70 milijardi kuna što je u usporedbi s razdobljem do kraja lipnja smanjenje od 2,06 milijardi kuna. Navedeno srpanjsko smanjenje prvenstveno je posljedica pada najznačajnijih stavki odnosno inozemne aktive te potraživanja od poslovnih banaka. Na godišnjoj razini se također nakon dva mjeseca ostvarenog rasta, bilježi smanjenje ukupne aktive HNB-a. Inozemna aktiva, odnosno primarno međunarodne pričuve u obliku plasmana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročene depozite u stranim bankama, krajem promatranog mjeseca iznosila je 70,69 milijardi kuna odnosno gotovo 99 posto ukupne aktive. Tijekom srpnja inozemna aktiva zabilježila je smanjenje od 1,35 milijardi kuna, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 2 milijarde kuna. U relativnim iznosima godišnji rast iznosio je 2,9 posto, što u odnosu na prethodne mjesece predstavlja određeno usporavanje. S obzirom da je većina pričuva denominirana u eurima, uslijed smanjenja valutnog rizika, jačanje domaće valute prema euru negativno je utjecalo na kretanje kunske protuvrijednosti inozemne aktive na mjesečnoj i godišnjoj razini. Potraživanja HNB-a od bankovnog sustava, uglavnom po osnovi operacija središnje banke na otvorenom tržištu, krajem srpnja iznosila su 953 milijuna kuna odnosno 714 milijuna kuna manje nego krajem prethodnog mjeseca. Na godišnjoj razini promatrana potraživanja smanjena su za 4 milijarde kuna. Na strani pasive, primarni novac zabilježio je smanjenje od 542 milijuna kuna čime je krajem promatranog mjeseca iznosio 50,63 milijarde kuna. Istovremeno, u usporedbi s krajem srpnja 2007. godine bilježi se rast od 1,7 milijarde kuna.

Ukupna aktiva Hrvatske narodne banke se prema posljednjim podacima središnje banke početkom druge polovice godine smanjila za 2,7 posto, stoji u analizi Raiffeisen banke.

Ukupna je aktiva krajem srpnja iznosila 71,70 milijardi kuna što je u usporedbi s razdobljem do kraja lipnja smanjenje od 2,06 milijardi kuna. Navedeno srpanjsko smanjenje prvenstveno je posljedica pada najznačajnijih stavki odnosno inozemne aktive te potraživanja od poslovnih banaka. Na godišnjoj razini se također nakon dva mjeseca ostvarenog rasta, bilježi smanjenje ukupne aktive HNB-a. Inozemna aktiva, odnosno primarno međunarodne pričuve u obliku plasmana u vrijednosne papire u stranim valutama te oročene depozite u stranim bankama, krajem promatranog mjeseca iznosila je 70,69 milijardi kuna odnosno gotovo 99 posto ukupne aktive. Tijekom srpnja inozemna aktiva zabilježila je smanjenje od 1,35 milijardi kuna, dok je na godišnjoj razini rast iznosio 2 milijarde kuna. U relativnim iznosima godišnji rast iznosio je 2,9 posto, što u odnosu na prethodne mjesece predstavlja određeno usporavanje. S obzirom da je većina pričuva denominirana u eurima, uslijed smanjenja valutnog rizika, jačanje domaće valute prema euru negativno je utjecalo na kretanje kunske protuvrijednosti inozemne aktive na mjesečnoj i godišnjoj razini. Potraživanja HNB-a od bankovnog sustava, uglavnom po osnovi operacija središnje banke na otvorenom tržištu, krajem srpnja iznosila su 953 milijuna kuna odnosno 714 milijuna kuna manje nego krajem prethodnog mjeseca. Na godišnjoj razini promatrana potraživanja smanjena su za 4 milijarde kuna. Na strani pasive, primarni novac zabilježio je smanjenje od 542 milijuna kuna čime je krajem promatranog mjeseca iznosio 50,63 milijarde kuna. Istovremeno, u usporedbi s krajem srpnja 2007. godine bilježi se rast od 1,7 milijarde kuna.

Autor: Ante Pavić
22. kolovoz 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close