EN DE

U Španjolskoj upitno 100 mlrd. eura

Autor: Karlo Vajdić
22. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Vlada u Španjolskoj prošlog je tjedna objavila program kojim bi se u konačnici trebala podignuti likvidnost banaka i štedionica

Nakon mjeseci zabrinutosti ulagača oko stanja u španjolskom bankovnom sustavu, tamošnja je središnja banka po prvi puta objavila podatke koji donekle ocrtavaju razinu problema.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Prema tim podacima, španjolske štedionice (tzv. cajas) drže oko 100 milijardi eura u “potencijalno problematičnim” zajmovima vezanim uz nekretnine. Guverner Banke Španjolske tu je brojku otkrio izražavajući podršku za plan španjolske vlade za dizanje razine likvidnosti u štedionicama koje su u nekoliko navrata prokazane kao najnestabilniji dio bankovnog sustava. U Španjolskoj se tako u nekoj mjeri ponavlja situacija iz Irske čijim su bankama presudili krediti vezani uz tržište nekretnina. Podsjetimo, Irska je bila primorana zatražiti izvanrednu novčanu pomoć kako bi mogla rekapitalizirati svoje problematične banke. Središnja banka Španjolske prije je procjenjivala da cijeli bankovni sektor drži oko 180 milijardi eura problematičnih kredita vezanih uz nekretnine, navodi Wall Street Journal. Radilo se o nenaplativim kreditima, kreditima koji se još otplaćuju, ali su rizični te o vrijednosti nekretnina koje su već u procesu ovrhe.

Nakon mjeseci zabrinutosti ulagača oko stanja u španjolskom bankovnom sustavu, tamošnja je središnja banka po prvi puta objavila podatke koji donekle ocrtavaju razinu problema.

Prema tim podacima, španjolske štedionice (tzv. cajas) drže oko 100 milijardi eura u “potencijalno problematičnim” zajmovima vezanim uz nekretnine. Guverner Banke Španjolske tu je brojku otkrio izražavajući podršku za plan španjolske vlade za dizanje razine likvidnosti u štedionicama koje su u nekoliko navrata prokazane kao najnestabilniji dio bankovnog sustava. U Španjolskoj se tako u nekoj mjeri ponavlja situacija iz Irske čijim su bankama presudili krediti vezani uz tržište nekretnina. Podsjetimo, Irska je bila primorana zatražiti izvanrednu novčanu pomoć kako bi mogla rekapitalizirati svoje problematične banke. Središnja banka Španjolske prije je procjenjivala da cijeli bankovni sektor drži oko 180 milijardi eura problematičnih kredita vezanih uz nekretnine, navodi Wall Street Journal. Radilo se o nenaplativim kreditima, kreditima koji se još otplaćuju, ali su rizični te o vrijednosti nekretnina koje su već u procesu ovrhe.

Novi plan rekapitalizacije
Vlada Španjolske je krajem prošlog tjedna odobrila nova pravila kojima se određuje minimalna adekvatnost kapitala od 8 posto za sve banke. Štedionice, cajas, će morati držati još i višu razinu kapitala, a vlada je ponovila svoju procjenu da banke moraju skupiti oko 20 milijardi eura svježeg kapitala kako bi zadovoljile novim pravilima. Mnogi analitičari procjenjuju da je taj iznos prenizak i da će španjolskim bankama nedostajati puno više. Vlada je također najavila da će one financijske institucije koje ne udovolje novoj regulativi do rujna, završiti u vlasništvu državnog Fonda za redovno bankovno restrukturiranje. “To je bilo apsolutno nužno”, komentirao je uvođenje pravila Miguel Ángel Ordóňez, guverner središnje banke Španjolske.

Građevina i nekretnine
Štedionice drže nešto više od 40 posto cjelokupne španjolske bankovne aktive i posebno ih je pogodio krah u građevinarstvu. Središnja banka je obznanila da su te štedionice izložene sa 217 milijardi eura kredita prema građevinskim i nekretninskim kompanijama. Od te izloženosti oko 100 milijardi eura je potencijalno problematično, a rezervama koje drže štedionice moglo bi se pokriti 38 posto tog iznosa. Mnogi krediti vezani su uz kolateral koji bi trebao osigurati da će banke i štedionice vratiti barem dio posuđenog novca. Vlada je, inače, u svojem programu rekapitalizacije ostavila mjesta i za malo fleksibilnosti, barem što se tiče rujanskog roka dokad financijske institucije moraju pribaviti svježi kapital. Banka Španjolske će tako, u pojedinačnim slučajevima, moći dozvoliti da neka banka prodaju vlasničkog udjela privatnom investitoru zaključi do prosinca. U slučaju inicijalnih javnih ponuda rok se može produžiti i do ožujka 2012. godine. Mnogi analitičari ove ustupke smatraju suvišnima i navode da se time oslabljuje sam program i njegov smisao. Guverner Ordóňez ističe da će središnja banka biti vrlo stroga prilikom određivanja kome će odobriti produljenje roka za dokapitalizaciju. Banke će ih morati uvjeriti “da su šanse visoke” da će uspjeti prikupiti svježi kapital, objasnio je Ordóňez. Španjolski Fond za redovno bankovno restrukturiranje već je u banke tijekom krize plasirao 11 milijardi eura, a u središnjoj banci tvrde da će taj Fond imati sasvim dovoljno “snage” za rekapitalizaciju onih banaka koje ne uspiju same skupiti kapital.

Fond za restrukturiranje

Štedionicama zasad jedanaest milijardi
Prema podacima središnje banke Španjolske tamošnje štedionice, cajas, drže nešto više od 40 posto aktive cjelokupnog bankovnog sustava. Klasične banke čije su dionice izlistane na burzama kontroliraju oko 55 te aktive, dok se ostatak nalazi u drugim kreditnim institucijama. Dosad su štedionice u kojima se nalazi nešto manje od 30 posto aktive cjelokupnog španjolskog bankovnog sustava primile 11 milijardi eura pomoći iz Fonda za redovno bankovno restrukturiranje koji je osnovan baš s tom svrhom.

Autor: Karlo Vajdić
22. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati