Brojke o dolascima i noćenjima turista nagovještavaju da će se ove godine napokon nadmašiti rekordna 2019., a rastući fizički pokazatelji jasno se očituju i u dostupnim podacima o potrošnji.

A dok podaci Porezne uprave o fiskalizaciji odražavaju kretanja ukupne potrošnje (čiji je rast ove godine i pod utjecajem visoke inflacije), u pogledu turističke sezone i potrošnje indikativna je i HNB-ova statistika bezgotovinskih platnih transakcija.

Pritom je posebno zanimljiv dio koji se odnosi na potrošnju stranaca tj. transakcije prihvata kartica izdanih u drugim zemljama.

Skok od 44 posto
Prema podacima za lipanj, stranci su u Hrvatskoj karticama obavili plaćanja vrijedna 4,11 milijardi kuna, što uključuje kupnje robe i usluga preko prihvatnih uređaja (od bankomata do POS uređaja i kupnji e-novcem). To je čak 2,2 puta više nego u istom mjesecu prošle godine kad je vrijednost tih transakcija bila 1,85 milijardi kuna.

U ovogodišnjem lipnju broj tih transakcija premašio je 11 milijuna nasuprot manje od pet milijuna u lanjskom. I usporedba ove godine s predpandemijskom 2019. upućuje na znatno više “peglanja” inozemnih kartica. U odnosu na lipanj 2019., kad je vrijednost tih transakcija bila 2,85 milijardi, veća je za 44 posto, dijelom zbog rasta potrošnje, a dijelom zbog većih cijena.

Kumulativno gledano, u prvih šest mjeseci stranim su karticama u Hrvatskoj u prvih pola godine obavljene transakcije vrijedne gotovo devet milijardi kuna, odnosno 2,3 puta više u odnosu na 3,85 milijardi u prvom polugodištu prošle godine. U usporedbi sa 6,7 milijardi kuna zabilježenih u prvoj polovici predkrizne 2019. ovogodišnji iznos veći je za gotovo trećinu.

Budući da je lani predsezona još imala jak pečat epidemioloških ograničenja, ali je potom “špica” sezone bila veoma dobra, s drugim polugodištem međugodišnji rast će i u pogledu “peglanja” inozemnih kartica vjerojatno više biti posljedica višh cijena – u prvom redu kod turističko ugostiteljskih usluga, ali i trgovine.

Inače se unutar godine glavnina vrijednosti transakcija prihvata stranih kartica u Hrvatskoj odvija upravo u tri ljetna mjeseca. Lani je to bilo i nešto naglašenije. Primjerice, od 20,8 milijardi kuna, koliko su dosegnule na razini cijele prošle godine, više od 70 posto ili 14,8 milijardi ostvareno je u razdoblju od početka srpnja do kraja rujna.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ukratko, ove je godine u konačnici zbog već mjesecima dvoznamenkaste godišnje inflacije izgledan popriličan nominalni rast “prometa” stranih platnih kartica, ali stopa povećanja bi zbog jake glavne sezone 2021. ipak trebala biti znatno niža nego u prvom polugodištu.

Rastući trend
Istodobno, i hrvatske su se kartice u inozemstvu ove godine “peglale” znatno više nego lani. U lipnju je vrijednost tih transakcija premašila 1,7 milijardi kuna, dok je u istom mjesecu prošle godine bila 1,1 milijardi.

U prvoj polovici godine, pak, domaćim je karticama za kupnje robe i usluga preko prihvatnih uređaja u inozemstvu potrošeno gotovo 9,3 milijarde kuna, što je u odnosu na lani 45 posto ili 2,9 milijardi kuna više.

Kad je riječ o prekograničnim platnim transakcijama iz Hrvatske u inozemstvo, one već niz godina bilježe rastući trend.

Njemu uvelike pridonosi i razvoj internetske trgovine odnosno online kupovine iz inozemstva, koje su svojedobno dodatno potaknute ulaskom u Europsku uniju, a pandemija je samo ubrzala promjene navika potrošača u smjeru online kanala.