U prva tri mjeseca ove godine domaće su banke zaradile ukupno 1,43 milijarde kuna koliko, prema privremenim nerevidiranim podacima Hrvatske narodne banke, iznosi bruto dobit banaka. Unatoč svim žalopojkama koje se iz tog sektora mogu čuti na račun mjera HNB-a dobit banaka porasla je 6,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ukupna pak aktiva banaka od 345,1 milijarde kuna pokazuje znakove stagnacije jer je toliko iznosila i krajem 2007. godine. Statistika, doduše, ne uključuje Vaba banku jer jedino ta banka HNB-u nije dostavila svoje podatke o poslovanju.

Zaba ostala vodeća
Najveću tromjesečnu bruto dobit od 462,2 milijuna kuna, odnosno rast od 45,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, očekivano je ostvarila Zagrebačka banka s prvom po veličini aktivom od 80,2 milijarde kuna. Druga po veličini Privredna banka Zagreb ostvarila je 25,6 posto manju dobit koja iznosi 255,8 milijuna kuna čime sve više zaostaje za Zagrebačkom bankom s kojom je donedavno bila izjednačena. Negativan rezultat zabilježile su samo četiri banke koje spadaju među deset najmanjih: Veneto banka, Banka Kovanica, Nava banka te Primorska banka. Najveći gubitak od čak 13,8 milijuna kuna imala je Nava banka s aktivom nešto višom od pola milijarde kuna. Gubitak preostalih banaka osjetno je manji; Veneto banka bilježi 3,9 milijuna kuna, Banka Kovanica 1,4 milijuna, dok najmanji gubitak u prvom tromjesečju ima Primorska banka, 779.000 kuna. Mala Banka Brod, koja sa 350,3 milijuna kuna aktive drži tek 0,1 posto tržišta, u prvom je tromjesečju ove godine rastom aktive od 9,44 posto nadmašila i najjače domaće banke. Na drugom je mjestu Banco Popolare Croatia sa 5,7 posto većom aktivom nego na kraju prošle godine, odnosno 1,6 milijardi kuna. Inače, pad aktive u prvom je tromjesečju zabilježilo čak devetnaest banaka. Neslavni rekorder među njima s padom većim od 10 posto je Banka Kovanica. Gubitak te banke udvostručen je u 2007. kada je iznosio više od 28 milijuna kuna, a negativan je trend nastavila i ove godine. Iako većina banaka kojima je aktiva smanjena čine male banke, i inače najviše pogođene mjerama središnje banke, pad bilježe Hypo Alpe-Adria banka i Hrvatska poštanska banka, šesta i sedma banka na tržištu.

Pad plasmana kredita
Hypo banka sa 25,4 milijarde kuna ima 3,9 posto manju aktivu nego krajem prošle godine. Razloge tome treba tražiti u čišćenju bilance kao jednog od uvjeta HNB-a da tu banku preuzme njemački Bayerische Landesbank. Aktiva državnog HPB-a iznosi 13,8 milijardi kuna i manja je za 5,1 posto. Prema najnovijoj mjesečnoj statistici HNB-a, ukupni plasmani banaka krajem ožujka iznosili su nešto više od 215 milijardi kuna, a godišnja stopa rasta plasmana smanjila se na 12,2 posto. Ožujak je donio snažniji rast kreditiranja, uglavnom stanovništva i poduzeća, nego što je bilo u ovogodišnja prva dva mjeseca. Na mjesečnoj razini ukupno odobreni krediti porasli su za 3,1 milijardu kuna, odnosno 1,5 posto.

Najviše stambenih i nenamjenskih kredita

Krediti sektoru stanovništva, koje banke preferiraju zbog najviših stopa vraćanja, povećani su za 1,7 milijardi kuna, čime su premašili 117 milijardi kuna. To je povećanje od 16,3 posto u odnosu na ožujak 2007. godine. Najveći dio kredita stanovništvu odobren je u stambene i nenamjenske svrhe. Čak 40,7 posto svih kredita, odnosno 47,6 milijardi kuna koliko kumulativno do kraja ožujka podignuto služi za rješavanje stambenog pitanja. Iznos odobrenih stambenih kredita veći je za 8,2 milijarde kuna, odnosno petinu više nego krajem istog mjeseca prošle godine. Sektor koji inače izvlači deblji kraj većinom bankarskih odluka, sektor poduzeća, ponovno je i krajem prvog kvartala osjetio “zatvaranje slavine”.