Tijekom prva tri mjeseca ove godine zabilježen je nastavak trenda pojačanog interesa stranih ulagača za Hrvatsku. Tijekom promatranog razdoblja ukupno je zabilježen porast direktnih stranih investicija u visini od 256,9 milijuna eura. U prvom ovogodišnjem tromjesečju, u odnosu na isto razdoblje 2005. godine, zabilježen je snažan relativni rast stranih ulaganja od znakovitih 22 posto. Uzmemo li u razmatranje pogoršanje salda na tekućem računu platne bilance tijekom istog razdoblja, potonji rast dobija još više na svojoj znakovitosti. Tako će se zbog veće razine direktnih stranih investicija smanjiti pritisci na rast vanjskog duga prilikom financiranja manjka na tekućem računu.

Nedostatak izravnih ulaganja
Unatoč snažnom rastu direktnih stranih ulaganja, njihova struktura i dalje ostaje prilično nepovoljna. Kako navodi analitičar RBA Zdeslav Šantić, vidljiv je nedostatak izravnih vlasničkih ulaganja, a vrlo je nepovoljno što se većina od 260 milijuna eura, odnosno više od 117 milijuna eura, što iznosi ukupno 46 posto, odnosilo na transakcije između poduzeća u Hrvatskoj i inozemstvu, koja su izravno vlasnički povezana, najčešće putem kredita ili dužničkih vrijednosnih papira. Od ukupnog iznosa direktnih stranih ulaganja oko 53 milijuna eura odnosi se na zadržanu dobit, dok na vlasnička ulaganja otpada oko 88 milijuna eura. Također, promatrajući strukturu vlasničkih ulaganja i zadržane dobiti po djelatnostima vidljiv je nastavak trenda realizacije najznačajnijih stranih ulaganja u uslužne djelatnosti orijentirane uglavnom na domaće tržište, što je, kako smatra Šantić, negativan trend. “U zemljama koje su zabilježile velike poraste i pozitivne pomake vlastitog gospodarstva, poput Slovačke ili Poljske, bila je riječ o ulaganju u proizvodni sektor prvenstveno orijentiran na izvoz. Upravo zato može se reći kako se sama investicijska struktura nije promjenila na bolje”, izjavio je Šantić. Tako se tijekom prvog tromjesečja čak 26 posto ukupnih ulaganja i zadržane dobiti odnosilo na ulaganja u bankarski sektor. Istovremeno, na razne trgovačke djelatnosti odnosilo se oko 25 posto, dok je telekomunikacijski sektor zabilježio oko 9 posto ulaganja. Trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama zabilježila je samo 4,17 posto ulaganja, dok je sektor farmaceutike i kozmetike zabilježio nešto više od pet posto stranih investicija.

Bez ulaganja u proizvodnju
Očiti je izostanak većih stranih vlasničkih ulaganja u proizvodne sektore koji su izvozno orijentirani, poput automobilske industrije u nekim novim članicama EU. Tijekom prva tri mjeseca ove godine najviše stranih ulaganja u Hrvatsku pristiglo je iz Austrije (45,4 posto ukupnih inozemnih izravnih ulaganja) te Mađarske (15,4 posto). Tako iz Austrije dolazi gotovo 29 posto ukupnih izravnih inozemnih ulaganja u Hrvatsku u razdoblju od 1993. do kraja prvog tromjesečja 2006. godine. Slijede ulagači iz Njemačke, s udjelom od 16,3 posto, te oni iz SAD-a s udjelom od 11,3 posto. Udjele ispod osam posto imaju ulagači iz Mađarske (7,7 posto) i Italije (7,4 posto), slijede Nizozemska (6,5 posto) i Luksemburg (6 posto). Usporedbe radi, proteklih nekoliko godina globalni dotok direktnih stranih ulaganja bio je stalno smanjivan. Nakon eksplozije ulaganja u 2000. godini, kada su iznosila 1,4 bilijuna dolara, svake su godine osjetno smanjivana: u 2001. za 41 posto, u 2002. za 17 posto i u 2003. 18 posto.

Do kraja godine 1,5 milijardi eura
Pretpostavlja se da bi vrijednost izravnih stranih ulaganja u Hrvatsku ove godine trebala dosegnuti ukupno 1,5 milijardi eura, oko 170 milijuna eura više nego lani. Zbog izostanka većih privatizacijskih prihoda, izuzevši u Rumunjskoj, priljev stranih ulaganja mogao bi biti i manji nego prošle godine. Kao glavne poticaje stranim ulaganjima u prošloj godini Bečki institut, koji je imao istraživanje, navodi bolju financijsku poziciju međunarodnih korporcija i uzlazni globalni trend stranih ulaganja, ubrzani ekonomski rast u regiji, EU integracije i ubrzanje procesa privatizacije. Po ulaganjima u proizvodni sektor glavni su igrači Poljska, Mađarska, Češka i Rumunjska.