Povjerenje ulagača u domaće investicijske fondove vidljivo se vraća nakon “pandemijskog šoka”, pokazuju podaci financijskog regulatora objavljeni jučer povodom Svjetskog dana investicijskih fondova.

Naime, ukupna neto vrijednost imovine svih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom u Hrvatskoj je krajem ožujka iznosila 19,3 milijarde kuna ili 1,09 milijardi kuna više nego na početku ove godine, a 3,66 milijardi kuna više nego krajem lanjskog ožujka, izvijestila je u ponedjeljak Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).

Neto vrijednost imovine je tako krajem ožujka bila šest posto veća nego na početku 2021., a za 23 posto nego krajem ožujka prošle godine, kada je zabilježeno potonuće imovine investicijskih fondova od 32 posto uslijed koronakrize.

Ipak oporavak

Ti podaci, naveli su iz Hanfe, ukazuju na to da se povjerenje i ulaganje u otvorene investicijske fondove, nakon prvotnog šoka koronakrize, ipak oporavlja, potaknuto i povoljnim tržišnim kretanjima.

Najznačajniji ulagači u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom su tzv. mali ulagatelji čija je neto imovina u investicijskim fondovima krajem prošle godine iznosila 11,65 milijardi kuna, što je za 14,09 posto više u odnosu na lanjski ožujak.

“Prošla je godina pokazala znatnu zrelost hrvatskog financijskog tržišta. Svi sudionici tržišta imali su cilj što učinkovitije proći kroz COVID oluju te su u tome zajednički i uspjeli.

Ulagatelji u fondove, ponajviši građani, pokazali su razumijevanje kako je ovo bila samo još jedna korekcija te je do kraja godine njihovo povjerenje u oporavak nagrađeno kvalitetnim povratima”, smatra predsjednik Udruženja investicijskih fondova Hrvatske gospodarske komore (HGK) Hrvoje Krstulović.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ulaganje u pismenost

“Tome je svakako doprinijelo i dugogodišnje ulaganje u financijsku pismenost pa građani ulažu i štede u investicijskim fondovima razumnije, dugoročnije i sustavnije“, pojasnio je Krstulović.

Naime, HGK u suradnji s članicama i drugim partnerima od 2015. uključena je u projekt financijske pismenosti i intenzivno radi na podizanju financijskih znanja hrvatskih građana. Rezultat toga je i porast prosječne financijske pismenosti u RH koja danas iznosi iznosi 12,3 od ukupno 21 boda, u odnosu na 11,7 bodova iz 2015.

Osim oporavka neto imovine, nakon pada u prvom tromjesečju 2020. rasli su i prinosi otvorenih investicijskih fondova, a posebno onih koji ulažu na dionička tržišta.

U prvom tromjesečju dionički fondovi ostvarili su prinos od 5,67 posto, mješoviti 2,59 posto, a ostali 1,4 posto.