Rezultati natječaja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju za kriznu destilaciju potvrdili su izniman interes domaćih vinara za tu mjeru stabilizacije tržišta. Korona krizom teško pogođeni proizvođači maksimalno su iskoristili ponuđene kvote pa će do sredine rujna formalno, u praksi do početka ovogodišnje berbe grožđa, oko 6,3 milijuna litara zaliha vina biti prerađeno u alkohol. Tako će vinari spriječiti da tržište pogođeno padom prodaje zbog koronavirusa, a procjene idu i do 50 posto, situaciju dodatno otežaju pretjerana ponuda što su već počeli iskorištavati trgovački lanci, upozorio je nedavno u intervjuu Poslovnom dnevniku Josip Pavić, predsjednik Udruge vinara pri HGK.

Prema uvjetima natječaja, vinari su za preddestilaciju mogli prijaviti do najviše 30 posto svojih prošlogodišnjih zaliha. Za to je država preusmjerila 46,5 milijuna kuna iz postojeće vinske omotnice, odnosno 6,5 kuna po litri vina s udjelom alkohola od 11 posto. Cilj je kriznog destiliranja spriječiti prelijevanje viškova na tržište zbog pražnjenja tankova uoči skorašnje berbe, alkohol koji će se proizvesti nije namijenjen za prehrambene već isključivo industrijske svrhe, poput proizvodnje dezinficijensa.

Sudeći prema listi Agencije za plaćanja u poljoprivredi, među 59 proizvođača koja su se odazvala mjeri kriznog destiliranja očekivano su i najjača imena u tom biznisu. Najveću količinu od gotovo 907 tisuća litara prijavilo je Belje, slijedi Badel 1862 s 855 tisuća litara te Erdutski vinogradi s gotovo 775 tisuća litara iz prošle godine. Vukovarski Vupik preradit će 594 tisuće litara, Iločki podrumi oko 562 tisuće litara, Đakovačka vina (unutar kišobrana vinarije Kutjevo) 414 tisuća litara te splitsko Dalmacijavino još gotovo 407 tisuća litara. Ta će sedmorka iskoristiti više od 70 posto kvote čime će spriječiti dolazak na tržište oko 4,5 milijuna litara vina. Na listi je i niz manjih vinara, poput Krauthakera, Cattunara, PP Orahovice, PZ Pošip, Čobankovića, i drugih.

Krizno destiliranje mjera je za kojom su posegnuli i europski proizvođači vina jer je taj sektor u sličnoj situaciji diljem Europe pa domaći vinari nisu, primjerice, imali mogućnosti interventnog izvoza. Iako se posljednjih desetak dana na turističku sezonu gleda s opreznim optimizmom brojke su daleko od prošlogodišnjih, a sezonski karakter prodaje vina uz praktično zatvaranje Horeca kanala prodaje (prema hotelima, restoranima i kafićima, op.a.) doveo je do toga da vinari zbrajaju milijunske štete. Ostvare li se predviđanja o padu prodaje od 50 posto, domaći proizvođači bit će suočeni s 300 milijuna kuna minusa samo kad je u pitanju pokrivanje troškova proizvodnje. Još se čekaju rezultati natječaja za krizno skladištenje na rok od tri mjeseca. Poznavatelji tržišta kažu da će toj mjeri biti skloniji mali proizvođači, ponajviše crnih vina koja mogu stajati za razliku od bijelih koja se u pravilu troše iz godine u godinu. Njihova kalkulacija ide u smjeru da im je isplativije privremeno izmjestiti vino i osloboditi tankove uoči berbe uz intenzivno traženje trajnog rješenja nego pristajati na 6,5 kuna po litri za destilaciju kad im u ‘normalnim’ okolnostima prodajna cijena litre doseže 50-ak kuna.

Za tu mjeru država je namijenila 10 milijuna kuna, 3,6 kuna po litri, a targetira se privremeno izmještanje oko 2,5 milijuna litara. Dok vinari ruku po ruku s državom pokušavaju stabilizirati tržište i spriječiti nekontrolirano rušenje cijena i pritiske trgovaca, kao bomba odjeknula je vijest da je pet vinarija krivotvorilo vino.

U sklopu akcije Europola i Interpola “Opson 2020” Državni inspektorat od 20. siječnja do 16. ožujka u 275 nadzora otkrio je slučajeve zloupotrebe tradicionalnih hrvatskih izraza (primjerice vrhunsko vino s kontroliranim zemljopisnim porijeklom) na vinima iz Italije, SR Makedonije i Čilea, no uz označenu zemlju porijekla. Bijesni vinari od nadležnih traže objavu o kojim se vinarijama radi jer to smatraju udarom na ugled industrije u cjelini, no iz Inspektorata su zahtjev odbili pozivajući se na tajnost podataka.