Iako će svatko na prvu ruku prosuditi da u Hrvatskoj, a pogotovo u zagrebačkom prstenu, ima i previše trgovačkih centara, brojke pokazuju suprotno. Prema broju kvadrata trgovačkog prostora na jednog stanovnika daleko smo iza zemalja srednje i istočne Europe, ostavivši iza sebe jedino Bugarsku i Rumunjsku, podaci su S Immorent Leasinga. Međutim, ni te brojke nisu baš vjerodostojne ako se uzme u obzir da većina trgovačkih centara u Hrvatskoj zapravo ne zadovoljava potrebne kriterije da bi ih se moglo tako kategorizirati. Pravi su trgovački centri za sada samo King Cross i City Centar u Zagrebu te Tower Centar u Rijeci.

Veliki interes
Upravo je zbog toga velik potencijal našeg tržišta za slične investicije te ih u skoro vrijeme možemo očekivati barem nekoliko. “Do sada je izgrađeno oko 200.000 kvadrata trgovačkog prostora u pravom smislu riječi, a očekuje se još 100.000 novih kvadrata za godinu-dvije”, navodi Natalija Vulić, voditeljica odjela za trgovačke centre i industriju u poslovnom savjetovanju Filipović. U Zagrebu se traže i postoji stalno zanimanje za velikim parcelama za centre više od 50.000 kvadrata, no problem je zemljište jer ga nema u tim veličinama, objašnjava Vulić. Zbog toga je Jankomir potencijalno dobra lokacija za nove trgovačke centre, a osim njega traže se zemljišta na Žitnjaku i barem još jedno zemljište u Novom Zagrebu. Upravo je istočni dio grada siromašan trgovačkim centrima, a zbog velike gustoće naseljenosti i razvoja naselja u tom dijelu planira se otvaranje dvaju trgovačkih centara – jednog u Dubravi s Intersparovim hipermarketom i jednog na Žitnjaku. “Na istoku grada u budućnosti postoji potencijal za još sigurno dva centra pod uvjetom da se po ponudi razlikuju od već postojećih centara”, procjena je Nataše Dorotić iz King Sturga. Problem nedostatka trgovačkih centara u istočnom dijelu grada je velik, ali ni jugozapadni dio ne stoji ništa bolje, dodaje Dorotić. Potencijalne lokacije su od Laništa cestom prema Karlovcu, a zbog velike koncentracije stanovnika ti bi centri mogli imati regionalni karakter. Ponudu u tom dijelu grada zasigurno će poboljšati TriGranitov trgovački centar Zagreb City Center koji bi se trebao graditi uz rukometnu dvoranu, a čija bi ukupna površina prostora za najam iznosila 50.000 kvadrata u kojem će biti više od 200 trgovina te Ipercoopov hipermarket. Taj bi projekt trebao biti dovršen krajem 2008. godine. No u skoroj budućnosti, već ovoga ljeta, u Novom Zagrebu se otvara Avenue Mall čiji je investitor GTC, a osim trgovačkog centra sadržavat će poslovne prostore i kinodvorane. Odmah iza toga, sredinom rujna, planirano je otvorenje trgovačkog centra Mandi grupe Zamparini, čija je maloprodajna površina 28.000 kvadrata i u kojem je već iznajmljeno oko 80 posto prostora, a osim splitskog supermarketa Tommy imat će i talijanski salon namještaja Mandi na 4500 kvadrata. Grupa Zamparini je pred potpisivanjem ugovora o gradnji još jednog trgovačkog centra koji bi trebao biti veći od centra Mandi, a nalazit će se izvan Zagreba.

City galerija u Zadru
Izvan Zagreba investitorima su najprivlačniji regionalni centri: Split, Rijeka, Zadar, Osijek. Tako će Zadar u 2008. dobiti prvi trgovački centar – City Galerija, čija je prva faza gradnje 18.000 kvadrata već dovršena, a u drugoj će se izgraditi još 27.000 četvornih metara. U Osijeku se također u 2008. planira otvorenje Esseker centra na pet etaža koji će imati 5000 kvadrata trgovačkog dijela, a osim toga imat će i poslovne prostore i stanove. Južno od Zagreba u smjeru Siska planira se gradnja dvaju trgovačkih centara, jednog od 40, a drugog od 20 tisuća kvadrata, no kada će i do realizacije kojeg projekta doći, nije poznato jer pregovori s investitorima traju.

Immobiliawest kupuje osam zemljišta za trgovine

Nedavno je njemačka agencija Immobiliawest objavila oglas da kupuje zemljišta za gradnju trgovačkih centara veličine od 20 do 30 tisuća kvadrata uz glavne prometnice u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Zadru, Karlovcu, Puli i Osijeku. Riječ je o zemljištima koje kupuju za potrebe jednog investitora, navode iz Immobiliawesta. Ipak, upućeni tvrde da je teško da već postoji jedan kupac za sva zemljišta te da je vjerojatno riječ o tipičnom načinu na koji se zemljišta otkupljuju da bi se nakon toga prodavala investitorima.