U četvrtak se održava redoviti sastanak Vijeća guvernera Europske centralne banke na kojem bi mogle biti donesene odluke koje mogu uzrokovati nagle i velike promjene tečaja eura u odnosu na većinu ostalih najvažnijih valuta na svijetu.

Naime, dosadašnje mjere koje je ECB poduzimala nisu ispunile očekivanja. Jedan od glavni zadataka ECB-a je postizanje stope inflacije u eurozoni od nešto ispod 2% godišnje, a po zadnjim mjerenjima, indeks potrošačkih cijena koji je jedan od glavnih pokazatelja razine inflacije, ne samo da nije rastao, nego je pao za 0,2%. Mnogi analitičari i investitori na financijskim tržištima smatraju da će ECB na ovom sastanku biti prisiljen poduzeti nove mjere kako bi spriječio deflaciju i potaknuo gospodarski rast u Europi.

Mjere koje su na raspolaganju Europskoj centralnoj banci su dodatno spuštanje kamatnih stopa u negativni teritorij (npr. spuštanje kamatne stope na depozite banaka sa trenutnih -0,3% na -0,4%), povećanje iznosa kojeg direktno ubrizgava u financijski sustav eurozone sa 60 na 80 milijardi eura mjesečno ili bilo što drugo što bi dovelo do dodatnog slabljenja EUR u odnosu na ostale valute. Slabljenjem eura smanjio bi se uvoz i povećao izvoz zemalja članica eurozone, pa bi proizvodnja u eurozoni porasla, što u pravilu dovodi do rasta plaća i cijena proizvoda i usluga, a to je upravo ono što ECB želi.

Na grafikonima sentimenta tržišta dostupnim na stranicama Admiral Marketsa vidi se da od investitora čije su pozicije vidljive trenutno njih 54% očekuje slabljenje eura sa sadašnje razine, dok se iz izvješća o pozicijama velikih špekulanata sa tržišta futuresa u Chicagu vidi da trenutno približno 61% očekuje pad tečaja eura u odnosu na američki dolar.

Analitičari Admiral Marketsa također smatraju da je u četvrtak i idućih mjeseci slabljenje eura u odnosu na većinu ostalih svjetskih valuta izgledniji scenarij od jačanja. To znači da bi američki dolar, britanska funta, japanski jen trebali jačati u odnosu na euro pa stoga i hrvatsku kunu. Europska centralna banka, koja je krajem prošle godine razočarala sudionike financijskim tržištima i uzrokovala jačanje eura od 7%, sada vjerojatno ništa neće prepustiti slučaju, te će značajno popustiti monetarnu politiku. Predsjednik ECB-a će u obraćanju javnosti vrlo vjerojatno odlučnom i agresivnom retorikom opravdati nužnost radikalnih mjera i obećati da će poduzeti sve što je potrebno da ispuni ciljeve ECB-a, što bi odmah trebalo dovesti do naglog slabljena eura u osdnosu na ostale valute. Budući da je euro trenutno samo 9% jači od američkog dolara, ukoliko ECB ispuni očekivanja, postoji realna mogućnost da će u toku godine euro barem na kratko postati slabiji od američkog dolara.