EN DE

U 2010. treba povećati izdvajanja za drugi stup

Autor: Tin Bašić
18. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Čelni ljudi najvećih ulagača na domaćem tržištu kapitala ne iskazuju pretjeran optimizam niti očekuju znatan preokret u ovoj godini

Obvezni mirovinski fondovi kao najveći ulagači na domaćem tržištu kapitala najviše u 2010. godini žele promjenu zakonskog okvira koji bi dopustio veće odvajanje u drugi mirovinski stup.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“Pored toga u ovoj godini najavljujemo aktivnije sudjelovanje mirovinskih društava u korporativnom upravljanju u dioničkim društvima u kojima fondovi imaju znatnije udjele jer je cilj prije svega dugoročno uspješno poslovanje, a najmanje su opterećeni ‘agentskim’ interesima koje mogu imati vlasnici poput menadžera, zaposlenika, komercijalnih partnera, pa i države”, kaže Damir Grbavac, prvi čovjek Raiffeisen obveznoga mirovinskog fonda. On ističe kako u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga namjeravaju definirati prijedlog uvođenja potportfelja obveznih mirovinskih fondova različite rizičnosti, primjerenih različitoj dobi članova. Za razliku od Grbavca, Dubravko Štimac iz PBZ/CO mirovinskog fonda je pobornik nešto radikalnijih poteza. “Treba učiniti sve radikalne zaokrete u vođenju nacionalne ekonomije kako bi se makroekonomska situacija poboljšala, sve ostalo tek su tehnički detalji koji neće dati pomake bez radikalnih makroekonomskih unapređenja”, kratak je Štimac. Hoće li OMF-ovi u 2010. godini uspjeti pokrenuti neke trendove, nije sigurno. Budući da je riječ o promjeni zakonske regulative, taj bi se proces mogao odužiti ako se u obzir uzme “brzina” državnih institucija. Međutim, kao najveći igrači na domaćem tržištu kapitala OMF-ovi i te kako imaju najveću mogućnost da se upravo njih čuje te da se njihove inicijative ipak ostvare.

Obvezni mirovinski fondovi kao najveći ulagači na domaćem tržištu kapitala najviše u 2010. godini žele promjenu zakonskog okvira koji bi dopustio veće odvajanje u drugi mirovinski stup.

“Pored toga u ovoj godini najavljujemo aktivnije sudjelovanje mirovinskih društava u korporativnom upravljanju u dioničkim društvima u kojima fondovi imaju znatnije udjele jer je cilj prije svega dugoročno uspješno poslovanje, a najmanje su opterećeni ‘agentskim’ interesima koje mogu imati vlasnici poput menadžera, zaposlenika, komercijalnih partnera, pa i države”, kaže Damir Grbavac, prvi čovjek Raiffeisen obveznoga mirovinskog fonda. On ističe kako u suradnji s Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga namjeravaju definirati prijedlog uvođenja potportfelja obveznih mirovinskih fondova različite rizičnosti, primjerenih različitoj dobi članova. Za razliku od Grbavca, Dubravko Štimac iz PBZ/CO mirovinskog fonda je pobornik nešto radikalnijih poteza. “Treba učiniti sve radikalne zaokrete u vođenju nacionalne ekonomije kako bi se makroekonomska situacija poboljšala, sve ostalo tek su tehnički detalji koji neće dati pomake bez radikalnih makroekonomskih unapređenja”, kratak je Štimac. Hoće li OMF-ovi u 2010. godini uspjeti pokrenuti neke trendove, nije sigurno. Budući da je riječ o promjeni zakonske regulative, taj bi se proces mogao odužiti ako se u obzir uzme “brzina” državnih institucija. Međutim, kao najveći igrači na domaćem tržištu kapitala OMF-ovi i te kako imaju najveću mogućnost da se upravo njih čuje te da se njihove inicijative ipak ostvare.

Vraćen izgubljen prinos
Nakon što je u 2009. gotovo vraćen izgubljeni prinos iz 2008., domaći obvezni mirovinski fondovi nisu previše optimistični za ovu godinu. “Kad govorimo o očekivanjima za 2010., treba reći da predviđanja domaćih makroekonomskih kretanja ne bude velik optimizam jer će oporavak ekonomije po svemu biti spor i bolan, a prijašnje više stope rasta još se ne naziru. Nešto optimizma će ipak donijeti očekivano približavanje članstvu u Europskoj uniji”, izjavio je za Poslovni dnevnik Grbavac. Kako domaće gospodarstvo ovisi o kretanjima stranih tržišta, tako će i u 2010. sudbinu hrvatskih poduzetnika, između ostalog, krojiti strana kretanja. “Trenutačni je konsenzus svjetskih analitičara i ekonomista da će u ovoj godini rast gospodarstva u zapadnom svijetu biti relativno anemičan, odnosno ispod prirodnog potencijala rasta, dok će globalni pokretač rasta biti istočna Azija, s Kinom kao predvodnikom. Tek se u godinama 2011. i 2012. očekuje znatniji rast gospodarstva u svijetu, odnosno blizu prirodnog potencijala rasta”, analizira čelnik Erste Plavog OMF-a Petar Vlaić. Međutim, ističe kako ipak postoji velika opasnost od zaustavljanja oporavka svjetskoga gospodarstva, a to su potencijalni inflatorni pritisci i prerano dizanje kamatnih stopa. “Iako za sada na zapadu još nema naznaka da bi u kratkom razdoblju inflacija mogla znatnije porasti, rekordno niske kamatne stope i vrlo visoka likvidnost financijskog sektora budi strahove, a ne čudi ni rast cijene zlata (kao prirodne zaštite pred inflacijom) i obveznica indeksiranih na inflaciju”, kaže Vlaić. Tezu o pojačanim pritiscima u ovoj godini potkrepljuje prognozama o mogućem neočekivanom rastu cijena sirovina, pogotovo nafte, što bi moglo dovesti do znatnije inflacije, potencijalne spirale cijena i plaća te preranog dizanja kamatnih stopa. “Umjereni sam optimist za ovu godinu, međutim ne smije se zaboraviti činjenica da relativno visoka inflacija u određenoj mjeri odgovara vladama država koje se u posljednjih godinu dana znatno zadužuju. S višom inflacijom otplata dugova postaje jeftinija”, kaže Vlaić.

Svi scenariji mogući
Nastavak poteškoća u realnom sektoru očekuje i Štimac iz PBZ/CO fonda. “Što se tiče kretanja stranih dioničkih tržišta, svi su scenariji mogući”, ističe on. No ipak se nada kako će uspjeti ostvariti pozitivne prinose i povećati prosječan godišnji prinos ostvaren od početka rada PBZ/CO fonda. Iako na stranim tržištima očekuje rast, čelni čovjek AZ fonda Dinko Novoselec nije optimističan za domaća kretanja. “Mi smo u krizu ušli s relativno visokom razinom javnog duga i nismo zemlja europske monetarne unije da nam je novac jeftin i dostupan. Mi moramo raditi suprotno od ostalih – mi moramo štedjeti, smanjiti udio javne potrošnje u BDP-u, moramo povećati stopu izdvajanja za drugi stup”, kaže Novoselec. Pesimizam u Hrvatskoj koji je uzrokovan problemima s proračunskim prihodima i visokim dugom, što je i dovelo do dodatnoga poreznog opterećenja građana, dovoljan je da i dalje tonemo u recesiji u 2010., smatra Vlaić. “No kao dio globalnoga ekonomskog prostora vjerujem da će pozitivna svjetska ekonomska kretanja imati pozitivan utjecaj i na hrvatsku ekonomiju i na hrvatsko tržište kapitala”, optimističan je prvi čovjek najmanjega domaćeg obveznog mirovinskog fonda.

Autor: Tin Bašić
18. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close