EN DE

Tuš neočekivani pobjednik za udjel u Merkuru

Autor: Josip Jagić
29. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Za udjel od 24,32 posto dionica plaćeno je ukupno 94,5 milijuna eura

Na dražbi, na kojoj su se za 24,32 posto dionica lanca tehničke robe Merkura natjecali Mercator i Tuš, neočekivano je pobijedio manji, tj. Tuš. Cijena je 296,3 eura po dionici, odnosno ukupno 94,5 milijuna eura. Fondovi su dražbom željeli postići najvišu moguću prodajnu cijenu i osigurati ravnopravan položaj oba kupca, pa su tako Tuš i Mercator bili prisiljeni svojim ponudama priložiti i bankovna jamca u visini cijelog iznosa koji su spremni platiti za dionice Merkura što je izazvalo znatne kontroverze ubog legitimnosti i uopće potrebe za održavanje dražbe ako su najviši ponuđeni iznosi već otprije poznati. Prema ljubljanskim Financama, u dražbi su trebale sudjelovati i Center Naložbe bliske Pivovarni Laško, vlasniku Mercatora. Predsjednik uprave Mercatora Žiga Debeljak nije želio komentirati neuspjelo licitiranje Mercatora na dražbi. Tuš je udjel u Merkuru uspio preuzeti po cijeni od 51.000 tolara po dionici, a prosječna cijena dionica na zatvaranju ovogodišnjeg trgovanja na Ljubljanskoj burzi u srijedu bila je 49.000 tolara. Prema informacijama koje smo već objavili u Poslovnom dnevniku, podršku Tušu dao je upravo predsjednik uprave Merkura Bine Kordež jer bi Tuš trebao pomoći upravi da otkupi udjele preostalih velikih vlasnika Merkura, odnosno Gorenjske i Banke Koper, Save i Nacionalnog financijskog društva. Uz Kordeža, potporu Tušu navodno je pružila i jedna austrijska banka, pa se ne može isključiti kako je Tuš tu podršku dobio pomoću uprave Merkura. Do sada se smatralo kako je i dražba sama sebi svrhom jer se očekivalo kako će na njoj zbog mogućnosti da prikupi više bankovne garancije zasigurno pobijediti Mercator. Čudno je kako se to na kraju nije dogodilo s obzirom na financijske mogućnosti “najboljeg susjeda”. Tuš bi, kako smatra fond menadžer mariborske Probanke DZU Gregor Krajnc, mogao pomoći racionalizaciji poslovanja Merkura, a dobio bi i izlaz na tržište izvan svojeg domicilnog. U prijašnjem razgovoru za Poslovni dnevnik isticao je kako je Tuš ipak društvo s ograničenom odgovornošću i pitao se ima li ta tvrtka dovoljno sredstava za jedan tako veliki kolač kao što je 25 posto Merkura vrijedan oko 67 milijuna eura. Dobivanje bankovnih garancija pokazalo je da je u mogućnosti pribaviti sredstva, ali se neki već pitaju zašto je Mercator taj udjel prepustio tako lako.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi




Na dražbi, na kojoj su se za 24,32 posto dionica lanca tehničke robe Merkura natjecali Mercator i Tuš, neočekivano je pobijedio manji, tj. Tuš. Cijena je 296,3 eura po dionici, odnosno ukupno 94,5 milijuna eura. Fondovi su dražbom željeli postići najvišu moguću prodajnu cijenu i osigurati ravnopravan položaj oba kupca, pa su tako Tuš i Mercator bili prisiljeni svojim ponudama priložiti i bankovna jamca u visini cijelog iznosa koji su spremni platiti za dionice Merkura što je izazvalo znatne kontroverze ubog legitimnosti i uopće potrebe za održavanje dražbe ako su najviši ponuđeni iznosi već otprije poznati. Prema ljubljanskim Financama, u dražbi su trebale sudjelovati i Center Naložbe bliske Pivovarni Laško, vlasniku Mercatora. Predsjednik uprave Mercatora Žiga Debeljak nije želio komentirati neuspjelo licitiranje Mercatora na dražbi. Tuš je udjel u Merkuru uspio preuzeti po cijeni od 51.000 tolara po dionici, a prosječna cijena dionica na zatvaranju ovogodišnjeg trgovanja na Ljubljanskoj burzi u srijedu bila je 49.000 tolara. Prema informacijama koje smo već objavili u Poslovnom dnevniku, podršku Tušu dao je upravo predsjednik uprave Merkura Bine Kordež jer bi Tuš trebao pomoći upravi da otkupi udjele preostalih velikih vlasnika Merkura, odnosno Gorenjske i Banke Koper, Save i Nacionalnog financijskog društva. Uz Kordeža, potporu Tušu navodno je pružila i jedna austrijska banka, pa se ne može isključiti kako je Tuš tu podršku dobio pomoću uprave Merkura. Do sada se smatralo kako je i dražba sama sebi svrhom jer se očekivalo kako će na njoj zbog mogućnosti da prikupi više bankovne garancije zasigurno pobijediti Mercator. Čudno je kako se to na kraju nije dogodilo s obzirom na financijske mogućnosti “najboljeg susjeda”. Tuš bi, kako smatra fond menadžer mariborske Probanke DZU Gregor Krajnc, mogao pomoći racionalizaciji poslovanja Merkura, a dobio bi i izlaz na tržište izvan svojeg domicilnog. U prijašnjem razgovoru za Poslovni dnevnik isticao je kako je Tuš ipak društvo s ograničenom odgovornošću i pitao se ima li ta tvrtka dovoljno sredstava za jedan tako veliki kolač kao što je 25 posto Merkura vrijedan oko 67 milijuna eura. Dobivanje bankovnih garancija pokazalo je da je u mogućnosti pribaviti sredstva, ali se neki već pitaju zašto je Mercator taj udjel prepustio tako lako.




Autor: Josip Jagić
29. prosinac 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close