Investitori koji na domaćem tržištu kapitala kupuju i trguju korporativnim dugom (obveznicama i zapisima) suočeni su s velikim problemom jer ne mogu iskupiti dužničke papire. “Domaće tržište obveznica svelo se na refinanciranje izdanja koja dospijevaju, a investitori su prisiljeni sudjelovati u novim izdanjima kojima se refinanciraju postojeća”, upozoravaju analitičari Raiffeisen banke. U svojoj najnovijoj tromjesečnoj analizi ističu kako je domaće tržište korporativnih obveznica zapravo postalo tržište zamjene “staro za novo”.

Trenutačno je aktivno 18 izdanja koja je izdalo 16 kompanija ukupne vrijednosti 624 milijuna eura, a u optjecaju je još i 10 tranši zapisa vrijednih 300 milijuna kuna. Najviše obveznica, stoji u analizi, drže banke koje u prosjeku imaju 35 posto izdanja, a investicijski i mirovinski fondovi drže svaki po 15 posto te osiguravajuća društva 5 posto. Prema podacima Depozitorija, obveznica tvrtke Jadranka prva je iduća obveznica koja dospijeva. Riječ je o izdanju od 41 milijun eura koje je plasirano 2007. godine. Naime, te godine i godine prije tržište korporativnog duga znatno je oživjelo. “Ukupni iznos korporativnih obveznica od 373,5 milijuna eura 2006. rekordan je za domaće korporativno tržište. Pozitivan trend trajao je do početka 2009. kad se utjecaj globalne financijske krize prelio i na domaće tržište”, stoji u analizi. Tako su prošle godine obveznice izdale samo Atlantic grupa, Nexe, JGL i Erste banka ukupne vrijednosti 234,3 milijuna eura. Ove su godine obveznice izdali Hrvatska pošta, Institut IGH i Plodine. HP je plasirao 54 milijuna eura novoga duga, čime je refinancirao stari dug od 41 milijun eura, a razliku će uložiti u projekte. Institut IGH izdao je konvertibilnu obveznicu od deset milijuna eura, a Plodine su plasirale 50 milijuna kuna kako bi refinancirale dio duga. Analitičar tržišta kapitala Roman Rinkovec kaže da će slučajeva refinanciranja obveznica biti sve više, kao i smanjivanja kamata, odgode plaćanja i produljenja rokova. Slično je prošloga tjedna napravio Metronet, koji je prepolovio kamatu sa 12 na 6 posto i odgodio dospijeće glavnice. “Sve kamate od 9 ili 10 posto pokazale su se preteškim utegom za kompanije jer prihodi i dobit padaju. Vjerovnici će se morati suočiti s tim da će se refinancirati dugovi, čak i s upola manjim kamatama, a postoji i mogućnost da uopće ne dobiju uložen novac”, smatra Rinkovec. Analitičari RBA pak kažu da unatoč tomu što na tržištu nema visokokvalitetnih izdanja postoji prostor koji mogu popuniti “blue chip” kompanije. Rinkovec ističe kako se investitori suzdržavaju od dugoročnih ulaganja.“Nitko ne zna što će se dogoditi sutra, a kamoli za šest mjeseci ili godinu dana. Jedino je neizvjesnost izvjesna. Investitori su se posvetili kratkoročnosti, zavladao je gotovo kladioničarski mentalitet”, kaže.