Američke i britanske banke ubrzano povećavaju tržišnu prednost pred europskim konkurentima zahvaljujući regulatornom popuštanju koje im omogućuje snažnije širenje bilanci i agresivniji rast. Istraživanje konzultantske kuće Alvarez & Marsal pokazuje da su najveće američke i britanske banke u posljednja dva tromjesečja povećale bilance za ukupno 1,3 bilijuna dolara, dok se europske i švicarske banke istodobno suočavaju s pooštravanjem kapitalnih zahtjeva.

Deregulacija u SAD-u i Velikoj Britaniji otvorit će prostor za dodatni rast aktive američkih i britanskih banaka od ukupno 2,9 bilijuna dolara. Nasuprot tome, stroži kapitalni zahtjevi za sedam najvećih banaka u Europskoj uniji smanjit će njihov kapacitet bilanci za oko 1,3 bilijuna eura, piše Financial Times.

Skok za 15 posto

Zaokret je posebno vidljiv u SAD-u, gdje su regulatori od povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću krenuli u postupno ublažavanje pravila uvedenih nakon financijske krize 2008. Time se najvećim američkim bankama otvara prostor za snažniji kreditni rast i intenzivnije aktivnosti na tržištima kapitala.

Osam vodećih američkih banaka, JPMorgan Chase, Bank of America, Citigroup, Goldman Sachs, Wells Fargo, Morgan Stanley, BNY i State Street, moglo bi povećati bilance za ukupno 2,5 bilijuna dolara ili 15 posto, što je ekvivalent stvaranju još jednog Citigroupa. Sličan trend bilježi se i u Velikoj Britaniji. HSBC, Barclays i Standard Chartered mogli bi osloboditi dodatnih 400 milijardi dolara za rast aktive. Te su banke već u posljednja dva tromjesečja povećale imovinu za oko 200 milijardi dolara.

SAD agresivno popušta

“Globalni regulatori kreću različitim putevima kada je riječ o reformi bankarskog kapitala. SAD ide vrlo agresivno, a Velika Britanija slijedi taj smjer, možda nešto sporije nego što se očekivalo”, izjavio je Fernando de la Mora iz Alvarez & Marsala.

Istodobno europske banke upozoravaju da sve stroži regulatorni okvir dodatno smanjuje njihovu konkurentnost. Sedam vodećih europskih zajmodavaca, BNP Paribas, Deutsche Bank, Santander, Crédit Agricole, BPCE, Société Générale i ING, suočit će se s povećanjem kapitalnih zahtjeva za ukupno 39 milijardi eura. Švicarska je otišla i korak dalje. Tamošnje vlasti traže od UBS-a povećanje kapitala za dodatnih 20 milijardi dolara, što bi najvećoj švicarskoj banci smanjilo kapacitet bilance za oko 400 milijardi dolara.