Iako je prošlu poslovnu godinu završila na liderskoj poziciji na bankarskom tržištu BiH, mostarska UniCredit banka posljednjih mjeseci izložena je snažnoj negativnoj kampanji pojedinih medija u BiH. Nazivani su lihvarskom bankom, optuživani za pljačku Bošnjaka, plasirane su i informacije kako građani masovno podižu novac s računa. O stvarnim razlozima te kampanje razgovarali smo s generalnim direktorom banke Berislavom Kutlom.

– Ono što je istina jest da je UniCredit banka d.d. Mostar prilagodila svoju poslovnu aktivnost situaciji na međunarodnom tržištu.
Zbog skuplje cijene kapitala, rizika države i rizika likvidnosti banka je povisila kamatnu stopu na kredite u otplati, prilagodivši cijene kredita novim povišenim cijenama izvora bankarskih sredstava. Kamatne stope na kredite fizičkih i pravnih osoba minimalno su povećane i niže su od danas važećih u ostalim konkurentnim bankama. Na medijsku buku smo odgovarali realnim i vjerodostojnim obrazloženjima, a provokativne nazive kojima su nas nazivali, odnosno izmišljotine koje su se pisale, ne zavređuju komentar. Samo istina i dugoročan samoodrživ razvoj banke i klijenta je naš cilj i odgovor na kampanju.

Prošle godine u vrijeme rasta Euribora, kad je većina banaka povisila kamate na kredite, UniCredit je napravio suprotan potez – podigao je kamatu na štednju. Sada kada je Euribor pao, vi ste povećali cijenu plasmana. Kako objašnjavate ta dva poteza?
Istina, UniCredit banka prošle godine svojim klijentima nije povećala kamatne stope na već odobrene kredite, čija je otplata bila u toku. Mi smo se fokusirali na štednju naših klijenata i time nastojali očuvati kvalitetu njihovih depozita. U novonastaloj situaciji, kad kretanje Euribora nije jedini faktor koji utječe na kamatne stope, banka se morala prilagoditi situaciji na međunarodnim financijskim tržištima, na kojima se novac danas skupo plaća te je smanjena dostupnost dugoročnih financijskih sredstava. Naša realnost je da Bosna i Hercegovina ima jako visoku premiju za rizik za izvore financiranja financijskih institucija. Morali smo uzeti u obzir i kreditni rejting, političku situaciju u državi, ali i kvalitetnu procjenu kreditnog rizika. Na osnovi svega toga mogla se kvalitetno razmotriti adekvatnost visine kamatnih stopa. Konzervativnija politika odobravanja kreditnih aranžmana je sigurniji pristup koji maksimalno štiti financijska sredstva naših klijenata i koji nam na kraju krajeva omogućuje stabilnost koju sada uživamo, a koja je preduvjet pozitivnog funkcioniranja banke – a to znači i sigurnost štediša.

Možete li s nekoliko podataka ilustrirati godišnje rezultate poslovanja UniCredit banke? Koliki je vaš tržišni udio?
UniCredit banka je u 2008. godini ostvarila dobit u iznosu više od 30 milijuna KM. Naša aktiva je dosegla razinu višu od 3,3 milijarde KM te je zabilježen rast bruto kredita iznad 246 milijuna KM. Imamo razloga biti ponosni na godinu iza nas jer smo se između ostalog pokazali kao vodeća banka u maloprodaji (lider u kartičarstvu), kao “market makeri”, podržavši prvu emisiju obveznica te odobrivši više od 600 milijuna KM kredita klijentima korporativnog bankarstva. Tržišni udio UniCredit grupe u Bosni i Hercegovini u aktivi iznosi 19%, u kreditima 18,6%, a u depozitima 19,3%.

Proteklih godina UniCredit se razvijao i organski i akvizicijama najprije Univerzal banke, potom spajanjem UniCredit Zagrebačke banke i HVB Central profit banke. Koji su vam daljnji planovi? Hoće li biti novih akvizicija?
UniCredit grupa u BiH posluje kroz UniCredit Bank d.d. Mostar i UniCredit Bank a.d. Banja Luka. U skoroj budućnosti planiramo raditi na spajanju te dvije banke.

U medijima se mogu pročitati različite informacije o vlasničkoj strukturi mostarske UniCredit banke. Neki tako tvrde da je vaš vlasnik Zagrebačka banka i kako hrvatski premijer Sanader preko vas može upravljati financijskim sektorom u BiH. Tko su, dakle, vlasnici UniCredit u BiH?
Vlasničku strukturu UniCredit banke u BiH čine 54 dioničara, od kojih je Zagrebačka banka najveći dioničar sa 65% udjela u kapitalu banke, dok je krajnji vlasnik UniCredito Italiano S.p.A, Milano. A može li Sanader upravljati financijskim sektorom u Bosni i Hercegovini, najbolje pitajte njega. Ja sam siguran da se UniCredit bankom Mostar može upravljati samo kroz Nadzorni odbor banke, poštujući sve regulative UniCredit grupe i zakone Bosne i Hercegovine.

Kako ocjenjujete ulogu monetarne vlasti u Bosni i Hercegovini i regulatora bankarskog tržišta – agencija za bankarstvo prema bankarskom sektoru? Što smatrate njihovim dobrim, a što lošim potezima?
Smatram da je velika važnost Centralne banke i onoga što ona radi na monetarnoj i financijskoj sigurnosti te koliko i kako može djelovati kao koordinator entitetskih agencija za bankarski sustav BiH. Radi jačanja efikasnosti bankarskog sektora i snižavanja troškova Centralna banka je na primjer uvela princip obračuna diferencirane osnovice za obračun obvezne rezerve i takve poteze svakako pozdravljamo, kao što podržavamo svaku inicijativu koja bi osnažila sve bankarske institucije i potaknula ih na jaču gospodarsku aktivnost.
Agencije za bankarstvo igraju također vrlo važnu ulogu u sigurnosti bankarskog tržišta Bosne i Hercegovine. One su nezaobilazan faktor u kreiranju i održavanju zdravoga i stabilnog bankarskog sustava koji je osnova cijelog bh. gospodarstva.

Na bankarskom tržištu Federacije BiH posluje 20-ak banaka, još ih je 10-ak u Republici Srpskoj. Nije li to previše za ovako malo tržište?
Ne bih se složio da je previše banaka – zdrava konkurencija je uvijek dobra i motivirajuća.
Međutim, proces konsolidacije bankarskog sektora, koji je bio puno intenzivniji prošlih godina i koji je etablirao 4-5 glavnih igrača na bh. bankarskoj sceni, sad je u fazi stagnacije.
Vjerujem da će se uskoro taj proces nastaviti, ali reflektirajući se ponajprije na manje banke.

Građevinska industrija

‘Povjerenje investitora gradi se poštivanjem obveza, kvalitetom izvedbe i dobrom komunikacijom’

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

Koje su vaše procjene, koliko bi kriza još mogla potrajati?
Prema nekim prognozama makroanalitičara, zahtjevniji tržišni uvjeti na međunarodnim tržištima mogli bi se zadržati sljedeće dvije godine i ti globalni parametri čine jedan aspekt krize. Međutim, naravno da oporavku pridonosi i fleksibilnost svake zemlje pojedinačno i drugi dio krize je stoga izravno vezan za BiH. Bojim se da se stvari sporije rješavaju u BiH od onih na globalnoj razini te da ćemo zbog toga dulje osjećati posljedice u ovoj državi.

Profumov posjet

Koji su bili razlozi dolaska glavnog direktora UniCredit banke Alessandra Profuma u BiH?
Posjet Alessandra Profuma bio je motiviran podrškom i priznanjem UniCredit banci, ali i svim građanima države. Na sastanku s predstavnicima vlasti Profumo se bavio konstruktivnim temama, kao što je suradnja UniCredita i EBRD-a, zatim projektno financiranje u infrastrukturu i načinima na koji grupa, a samim tim i banka, može dati podršku svojom veličinom, odnosno kvalitetom projektnog financiranja.