Dio istočnoeuropskih država koje su posljednjih mjeseci pod valom kritika zbog rekordne zaduženosti dosjetilo se originalnog rješenja – promijeniti statistiku. Devet zemalja na čelu s Poljskom uputilo je pismo u Bruxelles, na ruke predsjednika Europskog vijeća i povjereniku Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja, tražeći da se troškovi mirovinske reforme izbace iz službene statistike visine javnog duga.

Naime, dio istočnoeuropskih država provelo je u posljednjih petnaestak godina mirovinsku reformu kojom su sustav međugeneracijske solidarnosti proširili prema sustavu kapitalizirane štednje. Promjena je uzrokovala ozbiljan financijski učinak jer dio novca za potrebe današnjih mirovina usmjerio u kapitalizaciju štednje pa su države bile prisiljene zaduživanjem nadomjestiti taj dio. Dok novi sustav zamjeni međugeneracijsku solidarnost proći će desetljeća, no promjena je (kao i u Hrvatskoj) nužna zbog održivosti mirovinskog sustava.Uz argumentaciju da statistika nacionalnih računa zemalja koje su provele reformu nije usporediva s drugim zemljama, države traže da se evidencija prilagodi. Konkretno, traže da se revidiraju pravila o zaduženosti tako da se troškovi mirovinske reforme ne uključuju u statistiku duga opće države i deficita. Takav zahtjev, kad bi i bio odobren, stručnjaci nazivaju ‘čistom kozmetikom’ i guranjem duga pod tepih. Mađarsko Fiskalno Vijeće, nezavisno ekonomsko tijelo koji nadzire proračun, poručilo je da u “promjenu ne bi povjerovala financijska tržišta”, upravo ona koja najviše treba uvjeriti u nove i ljepše razine javnog duga. Iz službenih krugova EU još nema posebnih komentara na inicijativu istočnoeuropskih zemalja. Povjerenik za ekonomska i monetarna pitanja Olie Rehn potvrdio je primitak pisma. Mediji pak prenose da bi se odgovor Komisije mogao formirati u sljedećih nekoliko tjedana, a nepotvrđene su informacije da bi se stav mogao znati do 6. rujna, te u listopadu naći na stolu Vijeća ministara.

Zeleno svjetlo

Teško prihvatljiva inicijativa
Da bi inicijativa devet zemalja o promjeni statistike dobila zeleno svjetlo, nije dovoljno samo dopuštenje Bruxellesa. Ideju mora potvrditi najmanje 16 od 27 zemalja članica Europske unije da bi postala važeća. Obzirom na nedavno izbjegnuti bankrot Grčke, preko problema prevelike zaduženosti ostale veće članice EU neće tako jednostavno prijeći. Iz njemačkih se krugova bliskih vladi (inače jednog od najizdašnijih financijera Unije) može čuti da u načelu nema “sklonosti prema takvim inicijativama”.