Platni promet s inozemstvom od 1. siječnja 2011. reguliraju tri zakona: Zakon o platnom prometu, Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, te Zakon o deviznom poslovanju čije su izmjene usvojene 15. prosinaca 2010. Zakon o deviznom poslovanju regulira poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sredstvima plaćanja i kunama između rezidenata u stranim sredstvima plaćanja jednostrani prijenosi imovine iz zemlje u zemlju poslovanje s nerezidentima i kad svoje poslovanje obavljaju preko računa u Republici Hrvatskoj.Devizno poslovanje čine tekući poslovi i tekuća plaćanja kao dio deviznog poslovanja te kapitalni poslovi (izravna ulaganja, ulaganja u nekretnine, poslovi s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala, poslovi s udjelima u investicijskim fondovima, kreditni i depozitni poslovi, plaćanja na osnovi ugovora o osiguranju, te jednostrani prijenosi imovine).

Liberalizacija kredita
Kreditni poslovi su do kraja liberalizirani, tako da je omogućeno i kreditiranje na rok kraći od tri mjeseca, bez obzira na vlasničku povezanost, što do 1. srpnja 2010.godine nije bilo moguće (cash pooling). Sklapanje ugovora o redovnom, tekućem ili transakcijskom računu smatra se depozitnim poslom. Od 1. siječnja 2011. slobodno je otvaranje računa u inozemnim financijskim institucijama, te je slobodno držanje sredstava na tim računima i obavljanje platnog prometa s inozemstvom preko tih računa. Depozitni poslovi u smislu izvješćivanja prema HNB imat će tretman kreditnih poslova. Kupoprodaja deviza za rezidente na inozemnim tržištima postala je dozvoljena još od početka 2010.godine. Naplata, plaćanja i prijenosi u međunarodnom platnom prometu obavljat će se i dalje uobičajenim instrumentima međunarodnog platnog prometa (doznaka, inkaso dokumenata, akreditiv, ček) putem SWIFT komunikacijskog kanala. Ukidanje šifri osnova plaćanja Poslovni subjekti od 1. 1. 2011. nisu više obavezni šifre osnova plaćanja unositi na naloge za plaćanje, niti ispravljati od banke unesene šifre osnova naplate iz inozemstva. Potraživanje iz inozemstva slobodno se naplaćuje u stranoj gotovini, gotovini u kunama i čekovima. Međutim, sukladno Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, u Hrvatskoj ne smiju se obavljati naplate u gotovini u iznosu koji prelazi 105.000 kuna, odnosno 15.000 eura u poslovima s nerezidentima prilikom: prodaje robe i pružanja usluga prodaje nekretnina, primanja zajmova te prodaje prenosivih vrijednosnih papira i udjela.To ograničenje vrijedi i u slučaju ako se plaćanje obavlja u više međusobnih povezanih gotovinskih transakcija koje ukupno prelaze navedene iznose. Ograničenje se odnosi na sve pravne i fizičke osobe koje, obavljajući registriranu djelatnost, u navedenim transakcijama primaju gotov novac. Naplaćena strana gotovina treba se položiti na račun u roku od tri dana od dana primitka novca uz predočenje računa ili ugovora. Ako se prilaže predračun, potrebno je naknadno dostaviti i račun u roku u kojem je ugovorena isporuka robe ili usluge.

Prijenos gotovine
Bez ikakvih posebnih uvjeta i odobrenja moguće je imati deviznu blagajnu za potrebe službenih putovanja u inozemstvo u prosječnom iznosu od 1500 eura. Prosječno dnevno stanje u jednom tromjesečju dobije se na način da se zbroje dnevna stanja svakog dana i dobiveni zbroj podijeli s brojem kalendarskih dana tog tromjesečja. HNB može odobriti i veći dozvoljeni iznos devizne blagajne. Naplata i plaćanje u kunama u poslovima s inozemstvom je slobodna, ako je tako ugovoreno između rezidenta i nerezidenta. U tu svrhu mogu se koristiti i nerezidentni kunski računi koje nerezidenti slobodno otvaraju u bankama u RH. Za kunska plaćanja s inozemstvom koriste se isti obrasci kao i za devizna plaćanja. Prijenos strane gotovine, čekova i vrijednosnih papira uključuje unošenje, iznošenje i slanje strane gotovine, čekova i vrijednosnih papira u putničkom prometu s inozemstvom slobodno je.

Hrvatska valuta

Obavezno u kunama
U kunama je obavezno izvršavati sljedeće kapitalne poslove: kupoprodaja nekretnine u Hrvatskoj, kupoprodaja udjela u trgovačkim društvima sa sjedištem u RH, kupoprodaja udjela u investicijskim fondovima osnovanim prema propisima RH, kupoprodaja vrijednosnih papira koji kotiraju ili su izdani u RH, bez obzira da li glase na stranu valutu ili kune, osim vrijednosnih papira koji su izdani u RH, a kotiraju u inozemstvu.